Ekološka, organska hrana sve je zanimljivija na tržištu BiH, a s većom potražnjom njezina proizvodnja postaje sve popularnija. Sve je više onih koji se počinju baviti organskom proizvodnjom, piše Večernji list BiH. Jedna od njih je i Banjolučanka Milka Tamamović koja se godinama uspješno bavi uzgojem organskih, ali i egzotičnih vrsta voća i povrća. Milka se posljednjih 20 godina zainteresirala za ekološki uzgoj povrća i voća, a nakon toga počinje skupljati sjemena te uzgajati neobične i pomalo egzotične biljke.
Prednosti organskoga
- Sve je više ljudi s alergijama i intolerancijom na hranu. Sve je više punih bolnica i ljekarni. Ljudi se bude i shvaćaju odakle dolaze problemi, raste stupanj svijesti i odgovornosti kako za vlastito zdravlje tako i za zdravlje djece, trudnica i cjelokupne populacije. Zato raste zanimanje za novim ili egzotičnim voćnim te povrtlarskim kulturama koje su proizvedene na našim prostorima i bez primjene kemije - kazala je za Večernji list Milka. Ona je na svom imanju uzgojila stotine sorti različitog voća i povrća, od tradicionalnog do onog bh. građanima potpuno nepoznatog, i sve to potpuno ekološki čisto bez bilo kakve kemije. Prema njezinim riječima, građani sve više uviđaju prednost organskih proizvoda, dok je prije svega nekoliko godina njezin rad ljudima bio, u najmanju ruku, čudan. - Prije nekoliko godina im je to bilo malo čudno pa sam i ja bila “čudakinja”. Sad im sve ovo postaje jako zanimljivo, prije svega, zanimljiv je i značajan način uzgajanja. Raste svijest o opasnostima i zamkama masovne proizvodnje. Naši uvoznici kupuju na svjetskoj tržnici ono što je jeftino. Takva proizvodnja zahtijeva puno kemije, mehanizacije, energenata, ulaganju su velika. Kako bi kupcu roba bila prihvatljiva, cijena mora biti niska. Proizvođači i trgovci moraju ostvariti značajnu dobit kako bi sav posao imao smisla. Kako? Jednostavno, uskraćujući kvalitetu, mora se maksimalno povećati rodnost, i to kemijom u ogromnim količinama. Sva ta kemija u plodovima završi u organizmu konzumenata. Upitajte sami sebe koja je to kvaliteta koju vi za svoj novac dobijete i što vi to zapravo jedete - kazala je Milka.
Iskoristiti mogućnosti
BiH ima dosta mogućnosti, samo ih treba prepoznati, realizirati. - Imamo predivnu još uvijek čistu zemlju. Žitna polja Lijevča i Posavine, veliku brdovitu i planinsku regiju te Hercegovinu, predivnu, rodnu, zaboravljenu i zapuštenu. Svaki dio ima svoju specifičnost, vrijednost i mogućnost. Samo nam malo treba pomoći državnih institucija u okupljanju i organiziranju ljudi. Treba im pomoći da svoja gospodarstva organiziraju, obnove, obučiti ih i uvesti u čistu ekološku proizvodnju - objašnjava Milka. - Zamislite 100.000 profitabilnih imanja. To zahtijeva relativno mali izdatak za državu. U svako kućanstvo treba uložiti 10.000 KM za obnovu i pripremu proizvodnje. Ljudi bi - tvrdi Milka - bili sretni i svim silama krenuli raditi. Većina kućanstava postala bi profitabilna u relativno kratkom roku od 2 godine - tvrdi Milka i dodaje da je to je moguće. Svako kućanstvo bez većih naprezanja može obraditi 5 duluma zemlje s minimalnom mehanizacijom i proizvesti dovoljno da osigura pristojan godišnji prihod. - Zamislite da krenemo s proizvodnjom na veliko. Tradicionalno i egzotično voće može se uspješno uzgajati u najtoplijim dijelovima BiH na otvorenom. Europske tržnice rado bi prihvatile nove rijetke vrste voća i povrća iz BiH, odakle će sigurno dobiti bolju kvalitetu nego da ga uvoze iz dalekih odredišta. Svaki dio BiH je Bogom dan za neku kulturu. Odrediti što je moguće uzgajati u kojoj regiji i krenuti u tom smjeru. BiH bi bila izvoznik hrane i mjesto gdje će turisti rado doći odmoriti se i jesti zdravu hranu - poručuje Milka.
