Bosna i Hercegovina, srećom, zemlja je vrlo bogata obnovljivim izvorima pitke vode, ali, nažalost, njezini stanovnici uzimaju pitku vodu zdravo za gotovo. Prema podacima Svjetske banke, s 9,461 prostornim metrom pitke vode po glavi stanovnika BiH je prva u regiji. Po vodnim resursima BiH je sedam puta bogatija od Njemačke. Možda je upravo zato shvaćamo zdravo za gotovo.
Primjeri u svijetu
U BiH se u vodotoke u jednoj sekundi u prosjeku pusti 30 metara kubnih otpadnih voda. Vode BiH zagađuju se kao da na području BiH živi 15 milijuna stanovnika i kao da svu svoju nepročišćenu otpadnu vodu samo puštaju u vodotoke. Dok mi u BiH zagađujemo velike količine svojih čistih i pitkih voda, ekološki osviještene zemlje koriste svoje otpadne vode. Recikliraju ih i ponovno koriste.
To nije samo slučaj u zemljama poput Izraela, koji svaku kapljicu čuva kao na dlanu (voda u Izraelu se reciklira na sve moguće načine, a većinom se koristi desalinizirana voda), već i u zemljama bogatima vodom. Za loše tretiranje otpadnih voda ne možemo samo kriviti industriju. Veliki gradovi rastući su problem glede otpadnih voda. Problem se javlja čak i u mjestima s kanalizacijama u kojima se voda čisti prije ispuštanja. Klasična obrada kanalizacijskih voda ne čisti otpadne vode od zagađivača poput endokrinih disruptora - kemijskih tvari koje mijenjaju funkcije hormonskog sastava kod ljudi i životinja.
Što možemo učiniti
Svi možemo činiti ono što je u našoj moći. Jedan od načina je koristiti biorazgradive deterdžente i ekološka sredstva za čišćenje jer tako štitimo vodotoke, koristiti omekšivač vode umjesto omekšivača za rublje, jer meka voda smanjuje potrošnju deterdženta i štiti perilicu, a nastale otpadne vode su prihvatljivije za vodotoke. Jedna od tema o kojoj se posljednjih dana vode rasprave zasigurno je dezinfekcija. Rat s virusima koji prijete, mnogi smatraju, može se dobiti adekvatnim higijenskim ritualima. Upute o pravilnom čišćenju ruku, radnih površina i prostorija svakodnevno se službeno objavljuju, ali se savjeti mogu čuti iz raznih izvora. Razgovori na ulici, u radnim kolektivima i za nedjeljnim ručkovima prije ili kasnije završe na pranju i čišćenju te načinima uništavanja virusa i bakterija. A police u trgovinama sa sredstvima za čišćenje sve su praznije. Unatoč širokom rasponu različitih kemikalija za kojima posežemo pri čišćenju, ipak se sve više ljudi odlučuje na prirodna sredstva. Svijest o očuvanju ekologije raste, kao i briga o nježnijem i odgovornijem odnosu samima prema sebi, stoga se pronalaze rješenja od prirodnih sastojaka, ali snažna. Netoksični domaći proizvodi za čišćenje nisu samo bolji za zdravlje, oni također mogu uštedjeti novac i zaštititi okoliš.
