Predstavljanjem 5. broja godišnjaka „Bilig“ kojeg izdaje Udruga „Hercegovačka kulturna baština – Bilig“ započele su svečanosti obilježavanja Dana Grada Ljubuškog 21. veljače. Peti broj godišnjaka Bilig donio je niz zanimljivih priloga o kojima su govorili prof. mr. sc. Ante Paponja i prof. Viktor Zubac. Magistar Paponja posebice se osvrnuo na značenje ovog godišnjaka, naglašavajući:
„U vremenu u kojem živimo godišnjak „Bilig“ se pojavljuje kao jedan od instrumenata kako očuvanja naše kulturne baštine, tako i očuvanja našeg narodnog identiteta. Tim više, što se na polju očuvanja kulturne baštine danas suočavamo sa dva veoma teška problema društvene i znanstvene naravi. Na jednoj strani to je fenomen globalizacije sa svojim ekonomski nasiljem velesila i njihovih moćnih korporacija, oboružanih ideologijom neoliberalizma i transhumanizma, koji uspijeva unificirati cijelu zapadnu civilizaciju, pa tako i staru Europu, u kojoj postaje sve teže tragati za tradicijskim i kulturnim identitetom. Na drugoj strani su to nova dinamika i snažna kolebanja na polju historijskih znanosti, koja, pod udarom oluja postmoderne, postaje sve manje sigurna i u predmet svoga istraživanja.“
Treba naglasiti da se mr. Paponja posebno osvrnuo i na pojedine zanimljive, pa i intrigante teme koje su obražene u petom broju godišnjaka. Za peti broj godišnjaka „Bilig“ može se reći da obiluje zanimljivim temama, kao što su primjerice „Jedan šetnja po gomilama“ autora Igora Skoke. Ta tema je intrigantna zbog aktualnog trenutka u kojem gomile, pa i gradine, nestaju pod naletima „Njegovog veličanstva bagera“ bilo zbog predajnika, propale smiljomanije ili aktualne elektromanije, tj. gradnje fotonaponskih elektrana bez posebne kontrole pri čemu su gomile nerijetko žrtve. Mr. Paponja je istakao da se Skoko u svom „hodopisu tekstom i slikom dotakao jednog od najbogatijih aspekata naše kulturne baštine“. Osvrćući se na rad prof. Ante Čuvala „Andrijica Šimić-harambaša (1833.-1905.)“ mr Paponja je uz ostalo primijetio: „Autor nam iznosi rijedak primjer kako specifične povijesne okolnosti mogu dovesti do pretvaranja odmetnika u narodne junake. Tako je Andrijica postao metafora borbe našeg naroda, kako protiv osmanskog ugnjetača, tako i protiv cinizma imperijalnog Beča.
U osvrtu na prilog povjesničara Zvonimira Hercega „Fra Petar Bakula – jedan Hercegovac“, mr Paponja je konstatirao: „Fra Petar je bio vrhunski intelektualac, profesor filozofije i teologije u Italiji i začetnik visokoškolskog obrazovanja u Hercegovini, osoba koja je veoma zaslužna za dolazak časnih sestara milosrdnica u Hercegovinu, koje su organizirale škole za obrazovanje djevojčica. Bio je vješt propagandist, svjestan potrebe internacionaliziranja obespravljenog položaja kršćanskog puka pod osmanskom vlašću, ne samo kroz političke spise, nego i svjetlu djelovanja konzula velikih sila na tlu Bosne i Hercegovine.“
Uz ostalo mr. Paponja je pažnju posvetio člancima „Prve hrvatske tiskovine u Hercegovini“ autorice Ive Šuvak – Martinović, kao i fotozapisu o restauraciji i revitalizaciji tvrđave hercega Stjepana na brdu iznad Ljubuškog, kojeg je priredio dr. sc. Mirko Rašić.
U sverobuhvatnoj analizi sadržaja i uopće značenja Biliga prof. Viktor Zubac je u svom izlaganju uz ostalo detektirao da: „Godišnjak na jednome mjestu okuplja priloge povijesno-književne tematike autora iz raznih krajeva Hercegovine i time ističe svoju otvorenost našim tradicijskim, jezičnim, pa i svjetonazorskim posebnostima. Sociološka, pa i povijesna vrjednota ovog zbornika upravo i jest u otimanju našega kulturnog bogatstva od zaborava, ali i otkrivanju onoga o čemu se gotovo ništa nije ni znalo. Doista, etnološki su iskazi ponajbolje dionice u rastu u duhu i tvarnome napretku, ali izgradnji humanijega svijeta.“
Bez pretjerivanja se može kazati da je peti broj godišnjaka „Bilig“ zanimljivo, poučno i čitljivo štivo, čije značenje će prepoznati čitatelji skloni zanimljivostima i manje poznatim temama i dilemama. Prisutnima se ispred HKB – Bilig obratio prof. dr. sc. Ante Primorac, koji su došli, a time i podržali rad udruge. U su nastupili i učenici Glazbene škole Ljubuški – Sofija Šaravanja uz pratnju Marka Petkovića i Petar Primorac. Program je moderirala dr. sc. Ljiljana Herceg, a vodila kolegica Bijanka Medić.
Simbolika – Dan Grada Ljubuškog slavi se na dan njegovog pisanog spomena iz 1444. godine, a svečanosti proslave započele su pisanom riječi.
