Svjetska banka je u prognozama povisila gospodarski rast BiH u 2016. na 2,6%, iako je to još uvijek ispod procijenjenog 3,2% u 2015., navodi se u izdanju Global o gospodarskim izgledima banke, stoji na službenoj stranici ove financijske organizacije. Prema projekcijama Vijeća ministara BiH za razdoblje od 2017. do 2019., očekivani gospodarski rast u idućoj godini trebao bi se kretati u stopi od 3,5% u 2017. No, domaće projekcije stope gospodarskog rasta u ovoj godini bile su niže u odnosu na prognoze Svjetske banke i, po procjenama Vijeća ministara BiH, one bi iznosile oko 3,1% u 2016. U slučaju da se postojeći zastoj u provedbi Reformske agende što prije otkloni, a time po automatizmu MMF odobri kredit od 550 milijuna eura i cijena energenata, prije svega nafte, bude u padu i na prostoru BiH, građani mogu očekivati pad cijena proizvoda u iduće tri godine. Ova optimistična procjena napravljena na temelju ekonomskih analiza iznesena je od Direkcije za ekonomsko planiranje BiH koji u analizi napominju kako je u BiH početkom 2016. registriran nastavak smanjenja razine cijena od 1% na godišnjoj razini, a najznačajniji doprinos deflaciji je bio u oblastima prijevoza, hrane i bezalkoholnih pića, odjeće i obuće. “Očekivana razina inflacije u EU u 2017. trebala bi biti nešto veća u usporedbi s prethodnom godinom i iznositi 1,6%, dok bi u BiH inflacija mogla iznositi oko 1,2%. Uz pretpostavku stabilizacije cijena energenata i hrane, inflacija u BiH za razdoblje 2018.- 2019. bi mogla iznositi 1,3% - 1,4%”, stoji u izvješću Direkcije za ekonomsko planiranje BiH. Kako napominju, deflacija u BiH je značajno određena kretanjima svjetskih cijena energenata i hrane. Cijene sirove nafte su u siječnju 2016. bile niže za 37%, a cijene hrane za 12,4%, što pokazuje MMF-ova baza podataka. Prema predviđanjima Europske komisije, očekuje se da će cijene sirove nafte i hrane u 2016. biti niže u odnosu na 2015., ali bi intenzitet smanjenja trebao biti slabiji. Navedene promjene cijena bi se odrazile na razinu inflacije u EU koja bi, prema projekcijama EK, trebala iznositi 0,5% na godišnjoj razini.

Provjerite kovanice od jednog i dva eura: Neki rijetki primjerci vrijede i stotine eura