Danas imamo više spoznaja u liječenju i praćenju bolesnika nakon infekcije COVIDom 19. Kao test za procjenu plućnih vaskularnih abnormalnosti i probir bolesnika koji imaju značajno poremećenu plućnu cirkulaciju, hrvatski stručnjaci preporučuju perfuzijsku i ventilancijsku scintigrafiju.
Scintigrafija pluća je slikovna nuklearno-medicinska pretraga koja se najčešće koristi u dijagnostici i kvantifikaciji perfuzijskih i ventilacijskih defekata. Sastoji se od perfuzijske scinitgrafije, koja ispituje plućnu cirkulaciju, i ventilacijske koja ispituje prohodnost zračnih prostora u plućima. Osnova pretrage jest tehnecij, radiofarmak koji sustavom krvnih žila dolazi do pluća.
“Tehnecij je najčešće korišteni izotop u nuklearnoj medicini. To je kratkoživući izotop, što znači da za već nekih šest, šest i nešto sitno sati očekujemo aktivnost da će se smanjiti na pola, što znači da praktički štedimo pacijenta od nepotrebnog odzračenja, a stvar je u tome da ima veliku sposobnost, pretehnetat kemijski se vezati baš za ovakve pripravke. Pa kada smo obilježili praktički parenhim pluća na način da smo napravili mikroembolizaciju, mi vidimo da li ta, taj dio, segment pluća ima nekakvu funkciju. Znači ako taj dio, ako postoji nekakva prepreka ili začepljena krvna žila, taj segment pluća nije ajmo reći aktivan. Inaktivan je i tu očekujemo da neće biti materijala. To je jedan ispad koji zatim vidimo na našem dijagnostičkom uređaju”, objašnjava za HTV Luka Tarle, bacc.radiol.techn, Odjel za nuklearnu medicinu KB Dubrava.
Kao nadopuna perfuzijskoj scintigrafiji radi se ventilacijska, kojom tehnecij do pluća stiže dišnim sustavom.
“Ovaj način primjene je takav da pacijent udahne aerosol tehnecija i praktički onaj put udaha kojeg imamo, tako se doslovno distribuira materijal unutar pluća. Praktički vidimo kada dišete, taj zrak kojeg vi udahnete do kojih segmenata pluća dođe”, kaže Tarle.
Kombinacijom ovih dviju tehnika može se procijeniti cjelovita funkcija pluća, što je vrlo važno kod covid i postcovid pacijenata.
“U situaciji kao što je kod kovid bolesnika, koji najčešće u težim oblicima bolesti, imaju i obostranu upalu pluća koja značajno oštećuje plućni parenhim, vi imate ispade ventilacije i perfuzije koje nisu nužno povezane s embolijom ili trombozom pluća. I to je ono što vi morate razlikovati kako bi znali onda liječiti pacijenta. Da li ćete smirivati upalu ili ćete liječiti tromboze nekakvom, nekim lijekovima protiv zgrušavanja krvi”, rekla je HTV-u dr.sc. Andrea Mutvar, voditeljica Odjela za nuklearnu medicinu KB Dubrava.
Rezultati perfuzijske i ventilacijske scintigrafije očitavaju se pomoću hibridne gama-kamere.
“Specifično po ovom uređaju je to da je ukomponiran CT, niskodozni CT, kojem zapravo koliko ja znam na tržištu omogućujemo najmanju moguću distribuiranu dozu pacijentu. Uređaj se sastoji od dvije, dvije komponente. To je nuklearno-medicinski dio i već standardna CT tehnologija, gdje posnimimo objekt, detektiramo zračenje koje se nalazi u objektu snimanja ili pacijentu i sve to uspijemo kroz, kada provučemo kroz studiju CT-a, ukomponirati u nekakav 3D prikaz”, objašnjava Tarle.
“Pacijent je već kad leži u bolnici, znači u akutnoj fazi bolesti, oni mogu napraviti ovu pretragu. I u slučaju da se pokaže da imaju plućnu emboliju ili ozbiljne poremećaje nekakve plućne cirkulacije kod kojih moraju dobiti dodatne lijekove, oni će ih dobiti odmah”, kaže Mutvar.
Ove su spoznaje kod covid i postcovid pacijenata rezultirale suradnjom s eminentnom AKH Klinikom iz Beča, prvenstveno zbog mogućeg razvoja komplikacija u vidu plućne hipertenzije.
“To je dosta jedno teško stanje koje zahtijeva vrlo intenzivno liječenje, a ponekad i transplantaciju pluća. ako dođe kod bolesnika u postkovid periodu do takvih komplikacija, oni imaju i mogućnost odlaska u Beč i dobivanja, i dobivanja stvarno vrhunskog liječenja”, ističe Mutvar.
Sve dosad rečeno dovelo je i do provođenja znanstvenog projekta, koji još uvijek traje, a koji daje relevantne rezultate praćenja postcovid bolesnika.
“Jedno tridesetak posto tih pacijenata koji su prošli kroz postkovid ambulantu i bili ovdje na perfuzijskoj scintigrafiji je doista imao ozbiljne poremećaje plućne cirkulacije, bilo da se radilo o plućnoj emboliji, znači ugrušku koji je stigao iz neke sistemske cirkulacije u pluća, ili su imali uslijed takve upale oštećenje krvnih žila u plućima koje je završilo isto trombozom manjih krvnih žila. I uz liječenje koje je primijenjeno jedan veliki dio njih se dobro oporavio. Mislim da ćemo imati korisne informacije i dobre rezultate”, objašnjava voditeljica Odjela za nuklearnu medicinu KB Dubrava.
Iskustva naših stručnjaka prepoznata su i izvan granica Lijepe naše tako da sve više klinika uvodi metodu kombinirane scintigrafije, kao preciznog modela u procjeni statusa postcovid bolesnika.
