Trebao je prošli petak biti tek jedan u nizu uobičajenih radnih dana u Villi Ivanković, jednom od popularnijih mostarskih hotela. Nažalost, dogodila se tragedija, a i oni u regiji koji nisu čuli za Villu sada su za nju saznali. Ubijen je njezin vlasnik, 55-godišnji Nino Ivanković. Od samog jutra kolala je informacija da je za ubojstvo osumnjičena Sunita Hindić-Bošnjaković, 21-godišnjakinja koja se dovodi u vezu s elitnom prostitucijom, a priča ide tako daleko da se tvrdi kako je u taj mračni svijet ušla još kao maloljetna djevojka. Nakon toga se dala u bijeg, a sve policije u BiH informirane su o njoj. U petak navečer odlučila se predati policiji u Turbetu kod Travnika iz kojeg je podrijetlom. Uhićen je i još jedan muškarac, navodni pomagač djevojke, a spominjalo se među žiteljima Mostara da je više osoba sudjelovalo u zločinu, ali za to nema konkretnih dokaza. Tek se jučer pojavila informacija da je Sunita u svoju obranu rekla da je splet okolnosti doveo do tragedije, te da nije imala namjeru ubiti Ivankovića kojemu je više hitaca ispaljeno u leđa, nakon čega je preminuo. Ono što se još navodi jest i to da je Sunita završila u gipsu jer je navodno prilikom bijega s mjesta ubojstva slomila obje noge.

Suradnja s kriminalcima

Priča je izuzetno zamršena, a jedan privatni istražitelj kojeg smo kontaktirali, po primjeru ranijih slučajeva, ističe da je pitanje hoće li se ova priča ikad razriješiti do kraja i govori li osumnjičena za ubojstvo istinu.

– Slučaj sam pratio iz medija, ali iz ranijih sličnih događaja znam koliko je teško doći do potpune istine. Da se razumijemo, elitne prostitutke surađuju s kriminalcima najgore vrste i rijetke su progovorile o onom što znaju i u što su bile upletene nakon uhićenja ili nečeg sličnog. Iako za naše uvjete u nekoliko sati mogu zaraditi više od prosječne plaće na ovim prostorima, to je sitnica u odnosu na ono koliko mogu zaraditi ucjenama, prodajom droge i informacija te drugim stvarima kojima se dodatno bave. Bilo je slučajeva da se, kad se nekog željelo diskreditirati, angažiralo elitnu prostitutku, a da taj netko nije bio ni u kakvom kontaktu s njom. Imali smo nedavno slučaj u Hrvatskoj kad se ministru poljoprivrede takvu stvar htjelo namjestiti. To su izuzetno opasne stvari koje, nažalost, dovode do različitih ljudskih tragedija – govori nam istražitelj ne ulazeći u konkretan slučaj.

 

Foto: Denis Kapetanović/PIXSELL

Osim što se Sunitu povezuje s elitnom prostitucijom, društvene mreže i portali “gore” od njenih izazovnih fotografija, a da ih nije imala namjeru dijeliti samo s bliskim prijateljima i poznanicima, govori i činjenica da je Facebook profil otvorila kako bi svi mogli vidjeti golišave fotke. Prema vlastitim riječima, bila je Miss Hercegovačko-neretvanske županije, a već s 18 godina regionalni mediji pisali su hvalospjeve na račun njezina izgleda kao o “Bosanki koja je zapalila društvene mreže”.

Navodi se i da je snimila nekoliko pjesama, a u srbijanskim medijima izišla je njezina prepiska s tamošnjim folk-pjevačem Stefanom Jakovljevićem. Navodila je i da je trudna, a da je otac djeteta upravo on.

– Stefan mi je napravio dijete i šutnuo me kao da sam najgora na svijetu – govorila je te je srbijanskim medijima dostavila i eksplicitne fotografije koje joj je, kako je tvrdila, on slao.

Već se tu vidjelo na koji je način željela doći do slave, a u svijetu izvrnutih vrijednosti gdje je moral pao na niske grane stvari kakve je Sunita radila čak su postale i poželjne. Nedavno je objavila i snimku gdje je omalovažavala one koji je, navodno, vrijeđaju.

“Dragi moji prijatelji i neprijatelji i prijateljice i neprijateljice koje me, naravno, mrzite, imam jednu veliko priopćenje za vas. Svakodnevno mi se javljaju muškarci i žene, svašta pišete, uvredljivo, naravno. Želim vam kazati da Sunita bolje živi nego svi vi skupa i niste mi ni do koljena. Koliko vas god to ili uzdiglo ili povrijedilo, to stvarno nema veze sa mnom. Kada budete imali nekoliko tisuća eura u džepu, onda mi se javite, a ne da gledate tko će vam kavu platiti i od koga ćete cigaru zapaliti. Do tada, draga moja djeco, prođite se mene”, poručila je osumnjičena za ubojstvo, a kolo sreće se, izgleda, okrenulo, jer na bolji život nakon zločina za koji se sumnjiči može zaboraviti.

Pomilovanje sudionice zločina

I ranije je osumnjičena za ubojstvo bila sklona fizičkim napadima pa je 1. svibnja verbalno pa fizički napala državljanina Hrvatske A.P., a zatim i policajce koji su joj došli uručiti prekršajni nalog. Pretukla je i jednu djevojku iz Ljubuškog, a točka na i posljednji je slučaj kada je oduzela život 55-godišnjem poduzetniku.

Mnoge je priča o Suniti podsjetila na još jednu fatalnu ženu koja je bila osuđena na 10 godina zatvora, a izišla je prije vremena jer ju je pomilovao Živko Budimir, bivši predsjednik Vlade Federacije BiH. Radi se o Sanji Vuleti, a priča počinje u Mostaru u noći s 3. na 4. veljače 2003. kada je Vuleta nazvala Blaška Knezovića da dođe po nju i ponese sav novac koji ima.

Nakon što ju je pokupio, Vuleta ga je navela da prati auto ispred, a onda su se zaustavili kod Dobriča u Širokom Brijegu. Nažalost, radilo se o klopki, a nepoznata osoba usmrtila je Blaška s tri hica i odnijela novac koji je donio. Prijatelji i poznanici opisivali su Knezovića kao mirnog i dobrog čovjeka koji nije bio sklon konfliktima, međutim jedna neopreznost ili lakovjernost koštala ga je života.

Za razliku od Sarajeva u kojem su različiti zločini svakodnevna pojava, u Mostaru su oni rijetkost, stoga je mnoge i šokiralo sve ovo, a osobito kad se uđe u srž i dođe do toga da je elitna prostitucija puno dublji problem koji se sustavno gura pod tepih.

I s tim se problemom društvo treba suočiti, a u odgoju novih generacija prednjačiti moraju roditelji, a ne društvene mreže, portali, realityji, što je, nažalost, postalo sasvim uobičajeno jer se mlade praktički prepušta same sebi.

Jasna Bulajić-Stepanović, psihologinja i psihoterapeutkinja, upravo to je objasnila u jednom svom znanstvenom radu .

– Kao što se kuća zida od temelja, tako se osobnost gradi tijekom djetinjstva u primarnoj obitelji. Ako su temelji dobri, nema tog lošeg društva koje može poljuljati ono dobro u čovjeku. Razne životne situacije preispituju uspostavljen sustav vrijednosti, naročito tijekom adolescencije, koji se zatim učvršćuje i predstavlja bazu identiteta. Iako se na prvi pogled sustavi vrijednosti u prošlosti i sadašnjosti potpuno razlikuju, osnovne potrebe ostale su iste (potreba za ljubavlju, sigurnošću, pripadanjem, razumijevanjem), a promijenio se samo način njihovog iskazivanja i zadovoljenja – navela je stručnjakinja i istaknula da se osnovna moralna načela također uče u obitelji pri čemu je važnije kako se roditelji ponašaju i kakav osobni primjer daju.

– Svako vrijeme i svaka generacija nose određene posebnosti, ali ono što je generalno dobro, na čemu se zasniva humanost u pravom smislu te riječi univerzalno je i bezvremensko.