Katolička crkva u BiH odustala je, osim tek o broju umrlih u prošloj godini, od publiciranja podataka prikupljenih prigodom blagoslova obitelji o broju katolika, koji su u najvećem broju Hrvati, nego će ih držati u vlastitim arhivima te dostavljati Svetoj Stolici. Odlučili su to crkveni prvaci s obzirom na to da su ti podaci ranijih godina zloupotrijebljeni u političke svrhe te su, prije svega, korišteni za potkrepljivanje tvrdnji šovinističkih politika koje BiH vide bez ikakve uloge i utjecaja ovoga naroda. A ranije godine, čak i one bez koronavirusa, govorile su o brzom curenju Hrvata katolika, bilo da je riječ o njihovu odlasku iz zemlje, depopulaciji ili pak padu nataliteta i povećanju broja umrlih.
Vrhbosanska prednjači
No, jednu drugu statistiku objavili su iz Katoličke crkve koja upućuje na to kako je koronavirus jednako bio smrtonosan za katolike, zbog čega je bilo gotovo 800 više smrtnih slučajeva nego godinu dana ranije, ali i u ranijim godinama, kada taj broj nije značajno varirao. Tako je u uvodnom komentaru glavni urednik Katoličkog tjednika Josip Vajdner donio podatke kako su tijekom 2020. u Vrhbosanskoj nadbiskupiji bila 3943 katolička pokopa, što u odnosu na godinu ranije (kada ih je bilo 3567) predstavlja povećanje za 376. U Mostarsko-duvanjskoj biskupiji su 2020. bila 2233 pokopa, što je povećanje za 289 u odnosu na prethodnu godinu (kada su zabilježena 1944). U Banjolučkoj biskupiji je u 2020. bilo 766 katoličkih pokopa, što je za 74 više nego 2019. (kada su bila 692). Povećanje (od 58) također bilježi i Trebinjsko-mrkanska biskupija u kojoj su bila 333 pokopa u odnosu na 275 godinu ranije. Ukupno je tijekom 2020. u BiH pokopano 7275 katolika, a godinu ranije 6478. To znači kako je preminulo 797 katolika više u 2020. u odnosu na 2019. Istodobno, radi ilustracije, posljednji javno dostupni podaci bili su oni za 2019. godinu, u kojoj je navedeno kako je zbog nastavka iseljavanja ili negativnog prirodnog prirasta bilo 11.816 Hrvata katolika manje. Nakon tog popisa pučanstva koji provode svećenici nakon blagoslova obitelji utvrđeno je kako su na kraju 2019. godine bila 353.872 vjernika u odnosu na 365.688 godinu dana ranije, što predstavlja razliku od 11.816 osoba. Kada se od toga broja oduzme razlika između broja umrlih i krštenih osoba, dobije se podatak kako se iz zemlje odselilo oko 9327 osoba.
Šovinistički narativi
Upravo su ti podaci poslužili da se u političkom diskursu uvede termin “politička manjina”, “uklanjanje okova manjina nad većinom”..., a koju koristi veliki dio bošnjačkih političara, uključujući i čelnika Stranke demokratske akcije Bakira Izetbegovića. Uz to, Hrvatima se stalno prigovara kako imaju “viška” pozicija u vlasti, no stvarni podaci o broju zaposlenih u institucijama od najniže razine, ponajprije u FBiH, pokazuju kako je Hrvata svega 8%, što je gotovo tri puta manje nego što ih je po ipak službenom popisu iz 2013. godine.
Uz sve to, stalni su pokušaji da se kroz izborne i druge ustavne reforme Hrvate predstavi manjinom ili da ih se posve nacionalno obezvrijedi te pretvori u institucionalnu i političku manjinu, što bi onda rezultiralo pokušajem njihova odstranjivanja.
