Stranka demokratske akcije, suočena sa snažnim javnim pritiskom na pristajanje na bilo kakav kompromis, dostavila je jučer svoje “prijedloge” izborne reforme kojima bi se tek provele presude Suda za ljudska prava, ali ne i one Ustavnoga suda BiH na čemu inzistiraju međunarodni posrednici Matthew Palmer i Angelina Eichhorst, piše Večernji list BiH.
Taj SDA-ov papir zapravo i nije službeni prijedlog s obzirom na to da je dosta stvari nedorečeno, ali odražava bit većinskog bošnjačkog gledanja na položaj i prava bh. Hrvata. Taj model svodi se na brisanje nacionalne odrednice iz Ustava pri izboru članova Predsjedništva BiH te biranje dvojice članova državnog vrha iz FBiH te jednoga iz RS-a.
Svi se mogu kandidirati
No, budući da je BiH definirana kao država triju konstitutivnih naroda, kao i da članovi Predsjedništva, sukladno Ustavu iz Daytona, ulažu vitalni interes točno određenom klubu konstitutivnog naroda, takav način biranja članova državnog vrha bez poveznice s kolektivitetom bio bi u sukobu s tim najvišim pravnim dokumentom države. SDA traži ograničavanje uloge Doma naroda iako se nijednom presudom, bilo Suda u Strasbourgu ili Ustavnoga suda BiH, ne traži.
Za razliku od jednostraničnog dokumenta SDA, iz HDZ-a BiH odnosno HNS-a ponudili su više modela načina biranja izaslanika u Dom naroda, ali i Predsjedništvo BiH. Jedan se model odnosi na izravan način biranja članova državnog Predsjedništva kroz dvije izborne jedinice. Taj bi model zajamčio Hrvatima da mogu izabrati legitimnog političkog predstavnika kroz izbornu jedinicu u kojoj kao narod imaju većinu, a istodobno bi se omogućilo da se može kandidirati svaki pojedinac bez obzira na nacionalnost.
Hrvatska strana pri tome smatra kako bi bilo potrebno napraviti preinaku Ustava na način da umjesto navođenja Hrvat, Bošnjak i Srbin stoje pridjevi hrvatski, bošnjački i srpski. Time se zapravo osigurava legitimitet predstavljanja triju konstitutivnih naroda i istodobno omogućava svima kandidiranje za te pozicije, što je bit presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu i Ustavnoga suda BiH.
U političkim razigravanjima kroz razgovore kao moguća rješenja ponovno su se pojavila i ona koja su se ranije pokušavala nametnuti kao srednje rješenje između nepomirljivih stajališta, uglavnom predstavnika u Federaciji. Jedan od tih je tzv. Füleov model. Radi se o prijedlogu po kojemu bi Federacija BiH de facto dobila dvije nefiksne izborne jedinice koje bi se mijenjale po županijama.
Naime, bit toga modela svodila se na to da bi jedan član bh. Predsjedništva u Federaciji BiH postao onaj kandidat koji bi osvojio najveći broj glasova na razini ovoga entiteta kao jedne izborne jedinice, dok bi drugi član državnog vrha postao onaj kandidat koji je pak pobijedio u županijama u kojima nije slavio kandidat s najvećim brojem glasova. Iako bi značajno povećao izglede, ovaj model ne bi Hrvatima, međutim, nudio potpunu mogućnost zaštite i izbora vlastitog predstavnika, prije svega zbog mogućnosti inženjeringa i usmjeravanja glasova, kao što se na izborima 2018. očito usmjeravalo glasove Željku Komšiću.
Dvije jedinice u FBiH
Iako su na to pristali u okviru travanjskoga paketa ustavnih promjena, bošnjačkim političarima “problematičan” je sada neizravni model u slučaju da Republika Srpska zadrži sadašnji način izravnog biranja člana državnog vrha. HDZ BiH predložio je uz to i model po kojemu bi se išlo u stvaranje dviju fiksnih izbornih jedinica u Federaciji BiH s bošnjačkim odnosno većinskim hrvatskim stanovništvom, čime bi se omogućilo da ovaj narod u državnom Predsjedništvu ima svog člana, što nije bio slučaj jedanaest godina s obzirom na trostruko nametanje Komšića za predstavnika. Za razliku od bošnjačkih stranaka koje inzistiraju na biranju jednoga izaslanika iz svih županija za Dom naroda, hrvatske traže i da ima narodni legitimitet. •
kako bi bilo da HDZ traži da svakog izbora kovertira jednog člana predsjedništva pa ovo je neviđeno.