U ovoj školskoj godini u osnovne škole u Hercegovačko-neretvanskoj županiji upisan je 81 prvašić manje u odnosu na prošlu školsku godinu 2016./2017. Unatoč tome podatku, broj zaposlenih u školama u stalnom je porastu, piše Večernji list BiH. Prema izvješću o stanju u obrazovanju, koje je ovoga tjedna bilo pred zastupnicima Skupštine HNŽ-a, stoji kako je u osnovnim školama zaposleno 1590 osoba, a dovoljno je 1400 kako bi se ispunile nastavne norme.
Broj stalno varira
- Povećanje broja zaposlenih, a time i financijskih sredstava, varira tijekom godine i odnosi se isključivo na bolovanja, i to komplikacije u trudnoći (100 posto plaćeno), rodiljske dopuste (100 posto plaćeno) i druga dulja i kraća bolovanja (80 posto plaćeno). Izvođenje nastave ubraja se u poslove koji ne trpe odgodu te je angažiranje zamjena za bolovanja obveza koja se mora izvršavati. Takva radna mjesta su na određeno vrijeme, i to do povratka s bolovanja, a najdulje do 15. srpnja nastavne godine. Takvih je bolovanja u svim školama u prosjeku oko 100 mjesečno i ona variraju, tako da se u pojedinim školama jedni vraćaju s bolovanja, a u drugima odlaze te zbog toga i plaće variraju. U navedene podatke uvršteni su i nastavnici koji se nalaze na bolovanju, kao i osobe koje ih mijenjaju u vrijeme njihove odsutnosti. Isti je slučaj i sa stručnim suradnicima i administrativno-tehničkim osobljem - navodi se u izvješću.
Gotovo 200 više zaposlenih u prosvjetnom sustavu predstavlja veliko opterećenje za proračun, ali će ti ljudi i dalje primati plaće iz županijske blagajne jer nitko ne želi ljude izbaciti na ulicu. Ipak, najavljeno je kako će biti uvedena stroža kontrola cijeloga sustava, i to kroz kreiranje baza podataka.
Bolja kontrola sustava
- Bez kvalitetne elektroničke baze podataka svih zaposlenih u sektoru obrazovanja, teško je utvrditi stvarno stanje zaposlenih u odnosu na norme, prijevoz i ostale izdatke po svakom zaposleniku. Ministarstvo je napravilo bazu podataka i izvršilo obuku ravnatelja. Baza je još uvijek u fazi testiranja u svim školama, nakon čega će biti obvezna za svaku školu - stoji u spomenutom izvješću o kojem je raspravljala Skupština HNŽ-a.
Prema službenim podacima, na osnovno obrazovanje u HNŽ-u godišnje se potroši gotovo 40 milijuna maraka. Sve češće spominje se mogućnost povratka na osmogodišnji obrazovni sustav jer se devetogodišnje osnovno obrazovanje, prema mišljenju većine, pokazalo nedovoljno dobrim. Ipak, za povratak na stari sustav potrebno je mnogo promjena. Osobito kada je u pitanje rješavanje problema viška djelatnika, što je jedan od najvećih problema u cijeloj priči.
Bit će potrebne godine za rješavanje tog problema jer će se ići na opciju prirodnog odljeva kadrova iz obrazovnog sustava umjesto otpuštanja. •
