Muzej Stare pravoslavne crkve svetih arhanđela Mihaila i Gavrila na Baščaršiji u Sarajevu posjeduju petu po vrijednosti zbirku ikona u svijetu, piše Večernji list BiH.
Na zidu Muzeja nalazi se jedna od iznimno važnih i vrijednih ikona “Posljednja večera” iz 18. stoljeća, a na samom ulazu smještene su pozlaćene “Carske dveri” koje inače služe za odvajanje oltara od glavnog dijela crkve, rađene u duborezu iz 17. stoljeća. No, žalosna je činjenica što Muzej posjećuje više turista iz inozemstva, a što se tiče građana iz BiH, prvenstveno stanovnika glavnoga grada, bez obzira na to kojoj nacionalnosti pripadaju, ovaj muzej im je gotovo nepoznat. Oko 700 eksponata u Muzeju Stare pravoslavne crkve podijeljeno je u tri skupine.
Ikona El Grecova učenika
Prvu, najznačajniju skupinu čine ikone. Po svojoj ikonografskoj zbirci ovaj muzej je poznat nadaleko, a jedna ikona koju je naslikao učenik El Greca bila je posuđena Bizantskom muzeju u Ateni za izložbu i tamo je doživjela veliki publicitet. Međutim, i druge ikone iznimno su značajne jer su nastale u razdoblju od 15. do 19. stoljeća i u smislu povijesti umjetnosti pripadaju takozvanoj italokritskoj ikonografskoj školi, s tim što imaju i neke svoje lokalne osobnosti. Drugu zbirku čine kujundžijski radovi koji se tiču crkvenih, bogoslužnih stvari kao što su kaleži koji se inače prave od zlata, ne zbog potrebe za luksuzom, nego i radi većeg stupnja održavanja higijene, kadionice i drugi. Treću zbirku čine odore za bogoslužje koje su jako stare i datiraju počevši od 15. pa do 19. stoljeća. Što se tiče zbirke ikona, Muzej Stare pravoslavne crkve ubraja se među poznatije u svijetu. Najstariji rukopis koji se nalazi u Muzeju je “Sarajevska krmčija” iz 1371. koja uređuje crkvena pravila ponašanja, te “Siloanovo evanđelje” iz 14. stoljeća koje je karakteristično s obzirom na to da je ukrašeno crtežima, i to s desne strane. “Sarajevska krmčija” je značajan dokument. Prisutna je u raznim znanstvenim analizama.
Sultanovi dekreti
Nisu samo teolozi zainteresirani za dokument nego i ljudi drugih struka, prvenstveno povjesničari, ali i pravnici. Iako je neobičan, njezin naziv potječe od riječi krmiti, kormiti - što znači voditi, upravljati. Što se tiče ostalih dokumenata, najzanimljiviji su, naravno, bogoslužni tekstovi na crkvenoslavenskom jeziku. Prvenstveno se tu nalazi nekoliko biblijskih, odnosno tekstova iz evanđelja koji su vrlo značajni i koji imaju vrlo vrijedne ilustracije. Tu su i fermani - dekreti četvorice sultana: Mustafe iz 1695. godine koji govori kako su kuće u “mahali” u Sarajevu darovane svetogorskim manastirima, sultana Ahmeda iz 1729. godine, dvojice sultana Mahmuta I. iz 1742. godine od kojih jedan govori o zabrani prodaje alkohola u Latinluku, dijelu grada koji su naseljavali katolici, te onaj sultana Mahmuta II. iz 1794. Među rukopisima se nalazi i onaj ruskog cara Petra I. iz 1715. Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH na sjednici u prvoj polovini rujna 2006. godine donijelo je odluku kojom je graditeljska cjelina - Stara pravoslavna crkva (crkva svetih arhanđela Mihaila i Gavrila) u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenik se sastoji od crkve, crkvenog dvorišta, zgrade Muzeja, ogradnog zida, ulazne kapije, parohijskog doma i pokretnog nasljeđa. Između ostalog, Povjerenstvo je zaključilo kako se u sklopu Muzeja nalazi zbirka od 140 ikona, četiri ikonostasna fragmenta, zbirka od 114 predmeta izrađenih od metala, zbirka od 13 knjiga, zbirka od šest starih dokumenata, te zbirka od 37 liturgijskih tkanina i veza.•
