U BiH raste mortalitet, dok usporedno pada natalitet. Bijela kuga rijetko kada je bila važna tema za političke predstavnike u BiH. Mladi se ne stimuliraju da stupe u brak, da proširuju obitelj, piše Večernji list BiH.
Rast mortaliteta
Lani je u FBiH prirodni prirast bio negativan i iznosio minus 11.787. Registrirano je 16.390 živorođene djece, dok je umrlo 28.177 osoba, podaci su Federalnog zavoda za statistiku. Bh. stanovništvo je sve starije, ali i sve bolesnije. Očigledno je da je u FBiH trend porasta udjela stanovništva od 65 i više godina starosti (16,3%) dok se smanjuje stanovništvo u skupini 0-14 godina starosti (14,4%). Na ukupno kretanje broja stanovnika utjecalo je dugogodišnje smanjivanje broja rođenih, porast smrtnosti stanovništva i negativni migracijski trendovi. Prema podacima iz Zdravstveno-statističkog godišnjaka FBiH za 2020. ZZJZ-a FBiH, te godine u FBiH rođeno je 17.211 djece, umrlo je 26.026 osoba te je bilo 8815 umrlih više nego rođenih. Vodeći uzroci smrti u 2020. bili su oboljenja cirkulatornog sustava, ali se zbog pandemije COVID-19 našao na prvom mjestu vodećih uzroka smrti u FBiH u 2020. Oboljenja cirkulatornog sustava kao uzroci smrti zastupljena su 44,6 posto sa stopom smrtnosti 531/100.000 stanovnika. Smrtnost od oboljenja cirkulatornog sustava i neoplazmi čine 63,3 posto svih smrti u FBiH. Maligne neoplazme visoko su rangirane na listi vodećih uzroka smrti. Najveći udio u ukupnom broju malignih neoplazmi čine maligne neoplazme bronha i pluća sa stopom smrtnosti 50,2/100.000. Prosječna starost umrlih iznosi 73,4 godine. Posebna pozornost posvećena je smrtnosti dojenčadi i djece do 5 godina starosti, kao bitnog pokazatelja zdravlja majke i djeteta. U 2020. umrlo je 119 dojenčadi ili 6,9/1000 živorođenih. Najučestaliji uzrok smrti dojenčadi su oboljenja i stanja iz perinatalnog razdoblja s ukupno 78 umrle dojenčadi ili 65,5%. Kongenitalne malformacije nalaze se na drugom mjestu s učestalosti od 14,3 posto.
Smrtnost dojenčadi do 6 dana života čini 59,7% svih smrti dojenčadi dok je zastupljenost dojenčadi 7-27 dana života 11,8 posto. U 2020. umrlo je 135 djece do 5 godina starosti sa stopom smrtnosti 7,8/1000 živorođenih. Nema registriranih slučajeva smrti djece do 5 godina starosti uslijed ozljeda, trovanja i sl.
Podaci za županije
U USŽ-u je najviše umrlih, 430, od moždanog udara, slijedi akutni infarkt miokarda (srčani udar) - 315, treći uzrok je COVID-19 - 259. U Posavskoj županiji najviše umrlih je od akutnog infarkta miokarda - 61, slijedi COVID-19 - 59 te kronična ishemična oboljenja srca - 58. U TŽ-u vodeći uzrok smrti bila je esencijalna hipertenzija - 884, slijedi COVID-19 - 513, te moždani udar - 366. U ZDŽ-u vodeći uzrok smrti u 2020. bio je akutni infarkt miokarda - 81, potom COVID-19 - 505 te moždani udar - 474. U BPŽ-u na prvom mjestu bio je COVID-19 - 39, slijedi akutni infarkt miokarda - 32 te moždani udar - 25. U SBŽ-u najviše preminulih bilo je od COVID-19 - 292, potom akutni infarkt miokarda - 290 pa moždani udar - 288. U HNŽ-u najviše umrlih bilo je od akutnog infarkta miokarda - 324, slijedi COVID-19 - 288 pa moždani udar - 144. U ZHŽ-u vodeći uzrok smrti 2020. bila je esencijalna hipertenzija 152, potom akutni infarkt miokarda - 118 te COVID-19 - 85. U SŽ-u najviše umrlih bilo je od kroničnih ishemičnih oboljenja srca - 589, slijedi moždani udar - 585 te COVID-19 - 499. I na koncu HBŽ gdje je vodeći uzrok smrti bio COVID-19 od kojeg je preminulo 126 osoba, na drugom mjestu je inzulinsko-ovisni diabetes mellitus - 99, dok su na trećem mjestu kronična ishemična oboljenja srca - 40 preminulih. •
