Mogućnost odgađanja lokalnih izbora planiranih za jesen ove godine jedna je od realnih političkih posljedica pandemije koronavirusa, piše Večernji list BiH.
Propuštene prilike
Iako se Središnje izborno povjerenstvo BiH o tomu još ne izjašnjava, jasno je kako je početak svibnja termin u kojem se očekuje raspisivanje izbora da bi oni bili održani u za to zakonom predviđenom roku. Ne steknu li se, međutim, do tada uvjeti za normalnu pripremu izbornog procesa, odgoda izbora čini se potpuno izvjesnom. Naime, treba imati u vidu da priprema izbora iziskuje značajne logističke, kadrovske i tehničke resurse, a da svaka predizborna kampanja zahtijeva okupljanje većeg broja ljudi na jednom mjestu. Osim predizbornih skupova, tu su i aktivnosti lokalnih izbornih povjerenstava te biračkih odbora.
Moguća odgoda izbora jest značajna, ali svakako nije jedina politička posljedica aktualne situacije u Bosni i Hercegovini i svijetu. Europski put BiH potpuno je zaustavljen, a nikakva nam utjeha nije što se isto događa i s drugim zemljama koje pretendiraju na članstvo. Razlog je i zaokupljenost same Europske unije pandemijom koronavirusa i ekonomskim posljedicama na njezine članice, tako da se malo tko u Bruxellesu i drugim europskim prijestolnicama bavi drugim pitanjima koja su do jučer bila na dnevnom redu.
Tako će Bosna i Hercegovina, nažalost, vjerojatno propustiti priliku da za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom napravi značajniji iskorak k pridruživanju. Europska unija nakon pandemije vjerojatno neće revidirati svoju politiku proširenja, ali jasno je da ni jedna država članica kao Hrvatska neće biti u poziciji predsjedatelja toliko senzibilizirana za BiH i ostale zemlje jugoistočne Europe. NATO put također će stagnirati, ali razloge ne treba tražiti samo u ovoj situaciji sa širenjem koronavirusa, već prvenstveno u nepostojanju političkog dogovora unutar BiH.
Nesreća s kojom smo se suočili primorala je domaće političare da barem na neko vrijeme promijene retoriku i fokusiraju se na zdravstvene i gospodarske mjere. To pak ne znači da su politička pitanja riješena. Naprotiv, izuzev mjera vezanih za borbu protiv koronavirusa, teško je očekivati bilo kakav funkcionalniji odnos unutar institucija vlasti u idućem razdoblju. Već se to vidi na pitanju usvajanja državnog proračuna, gdje stranke imaju potpuno različit pristup.
Potpuno su zaustavljene aktivnosti na reformi Izbornog zakona, preustroju federalne Vlade i izboru nove vlasti na razini Federacije, kao u onim županijama koje do danas nisu uspostavile izvršnu vlast sukladno rezultatima izbora iz 2018. godine. Kad će se steći uvjeti za nastavak ovih političkih procesa, teško itko može prognozirati. Sve ovisi o trajanju pandemije i posljedicama koje će ova nepogoda ostaviti na Bosnu i Hercegovinu, ali i cijelu Europu.
Nekontrolirano kretanje
U drugi plan pao je i problem ilegalnih migracija, koje nisu zaustavljene. Naprotiv, dolaze informacije da je migrantska ruta danas aktivnija nego prije mjesec dana, a da su policijski i drugi kapaciteti u BiH sad još manje u stanju nositi se s tim izazovom. Jer Granična policija svoje resurse morala je reorganizirati na način da se pojača i nadzor legalnih graničnih prijelaza kako bi se poštivale stroge mjere zabrane ulaska u zemlju zbog sprječavanja širenja koronavirusa. Osim što su veliki humanitarni, politički i sigurnosni, migranti su sada i zdravstveni problem jer njihovo nekontrolirano kretanje i loši higijenski uvjeti u kojima borave pogoduju širenju koronavirusa. •
