Više od 70% hrane koju konzumiraju bh. građani dolazi iz uvoza. Hrana koja se proizvede u BiH ne ode za izvoz, proizvodnja je jednostavno premala, piše Večernji list BiH.
Gotovo 90% domaće proizvodnje potroši se u BiH i to treba uzeti u obzir kada pravimo ukupnu bilancu potrošnje hrane i poljoprivrednih proizvoda u BiH. BiH je lani izvezla proizvoda iz agro i prehrambene industrije u vrijednosti 962 milijuna KM, a uvezla 3,4 milijarde KM ili 3,5 puta više. Analiza Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuje da je, u odnosu na 2020., izvoz povećan za 57 milijuna KM ili 6%, a uvoz za 367 milijuna KM ili 12%. U VTK ističu da ovi podaci potvrđuju da, od ukupne količine prehrambenih proizvoda koje godišnje pojedemo, većina dolazi iz uvoza, odnosno iz stranih tvornica.
Najviše pšenice
Koliko je porazno biti ovisan o uvozu hrane, prvi put smo osjetili s pandemijom koronavirusa, no, s invazijom Rusije na Ukrajinu, situacija postaje još gora. Građani su počeli kupovati zalihe hrane dok nadležni uvjeravaju da hrane imamo dovoljno. Posebno se stvorila panika oko brašna. Masovno se kupuje, a vlast kaže da ga imamo dovoljno do sljedeće žetve. A koliko će ga uopće biti kad žetva završi? BiH godišnje uveze 9 puta više žitarica nego što izveze, a najviše uvozimo pšenicu. Podaci VTK BiH pokazuju da je prošle godine uvezeno žitarica ukupne vrijednosti 222,3 milijuna, dok je vrijednost izvoza iznosila 24,3 milijuna KM. U ovom razdoblju uvezeno je 128 mil. KM pšenice, što je više od polovine ukupne vrijednosti žitarica koje smo nabavili u inozemstvu. Kukuruza smo uvezli 75 mil. KM, a ječma više od 9 milijuna KM. Uvjerljivo najviše žitarica uvozimo iz Srbije i Mađarske - skoro 172 mil. KM lani, dok se većina izvoza odnosi na Hrvatsku. Kad je riječ o sektoru mlinarske industrije, slada i škroba, čijih smo proizvoda lani uvezli u vrijednosti 44,5 mil. KM, na prvom mjestu je brašno od pšenice, koje smo u ovom razdoblju platili skoro 23 mil. KM. Prošle godine smo izvezli 12,5 milijuna KM ovih proizvoda, od čega se čak 95% odnosi na pšenično brašno. Najviše brašna, slada i škroba uvozimo iz Srbije, odakle smo u 2021. nabavili ovih proizvoda u vrijednosti 24 milijuna KM, dok smo najviše izvezli u Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, pokazuje analiza VTK. Utješna je izjava predsjednika Srbije Aleksandra Vučića koji je poručio da je besmisleno govoriti da Srbija ima dovoljne količine pšenice, a da zemlje u susjedstvu nemaju. "Ljudi trebaju znati, što god pričali o meni, što god pričali o Srbiji, sasvim je sigurno da će dio količine pšenice svakako dobiti i BiH, u to nema sumnje. Važno je da razgovaramo", rekao je Vučić. Dok je s druge porazno da smo ovisni o drugima.
Podaci VTK
Ni s mesom nismo u boljoj situaciji. U BiH je lani uvezeno mesa i mesnih prerađevina vrijednih više od 401 milijun KM što je, u usporedbi s 2021., više za skoro 19%. Podaci VTK BiH pokazuju da smo 2020. uvezli ovih proizvoda u vrijednosti od gotovo 337,5 mil. KM. S druge strane, u prošloj godini izvezli smo mesa i mesnih prerađevina vrijednih tek 110 milijuna KM, što je 73% manje od uvoza. Kad je riječ o uvozu, prednjači goveđe svježe i smrznuto meso, čija se vrijednost u spomenutom razdoblju sa skoro 165 milijuna popela na skoro 216 milijuna KM. Na drugom mjestu je svježe i smrznuto svinjsko meso, kojeg smo lani uvezli 66,1 mil. KM, a godinu ranije 63,1 mil. KM. Izvezli smo 12 mil. KM goveđeg mesa te nepunih 300.000 KM svinjetine. Podaci pokazuju da BiH iz godine u godinu bilježi porast uvoza govedine i svinjskog mesa. Među mesnim prerađevinama dominiraju kobasice, kojih je u BiH tijekom prošle godine uvezeno skoro 46 milijuna KM. U izvozu dominiraju konzervirani pileći proizvodi, svježe goveđe meso i meso peradi, a u uvozu svježe goveđe i teleće meso, svinjsko meso i razne vrste kobasica.
