Je li neki član stručnog povjerenstva radio jedan, pet, ili deset sati i kakve je rezultate postigao da se neka reforma ili zakon primijeni u praksi, pitanja su koja uopće ne zanimaju institucije vlasti na čiju su inicijativu takva povjerenstva utemeljena. Bez obzira na njihovu učinkovitost, članovi stručnih povjerenstava primaju uredno svoje plaće koje se zavisno od slučaja do slučaja mogu kretati i po nekoliko tisuća maraka.
Naknade za nerad
Osim što u većini slučajeva nije limitiran iznos koji članovi stručnih povjerenstava mogu primati za svoj (ne) rad, nije limitiran ni broj njihovih članova. Također su, ističu u Uredu za reviziju rada institucija vlasti BiH i Federacije BiH, nepoznati jasni kriteriji po kojima se imenuju članovi tih povjerenstava. Dosadašnja praksa je pokazala da članovi tih tijela postaju stalno zaposlene osobe u čijem je opisu posao koji oni rade uz još jednu financijsku naknadu. Prošle godine je Vlada FBiH odlučila smanjiti naknade za rad u raznim tijelima i povjerenstvima koje su ‘skresane’ na 350 KM mjesečno, ali je i ova mjera izložena različitim manipulacijama. Ističući primjer susjedne Hrvatske gdje je ministar prosvjete, u Povjerenstvu za reformu obrazovanja imenovao ugledne stručnjake, članove akademske zajednice koji će raditi reformu školstva, Edin Bećarević iz Udruge “Obrazovanje gradi BiH” kaže da bi i vlasti u BiH morale slijediti ovaj pozitivan primjer Hrvatske, ne samo u sektoru obrazovanja, već i u drugim poljima.
Brojni članovi
“U BiH imate desetke projekata za koje županije, entiteti ili država izdvoje novac, a koji ne budu urađeni kako treba ili koji nikada i ne budu završeni, iako novac bude uredno potrošen”, kaže Bećarević, prenosi bh. novinska agencija Patria. Spominje primjer Sarajevske županije koja je izdvojila novac za elektronske dnevnike, za videonadzor u školama, ali projekt još nije zaživio u praksi s tim da je novac ipak potrošen. Tako su lani Povjerenstvo stručnjaka za poliomijelitis u BiH i Povjerenstvo za certifikaciju eradikacije poliomijelitisa u BiH dobili po 3000 KM kao naknade za rad u 2013. godini. A članovima Vijeća za znanost BiH pripalo je pravo na jednokratnu godišnju naknadu u iznosu od dvije prosječne neto plaće isplaćene u BiH. Iako se uopće ne zna čemu ovo tijelo zapravo služi i koji je njegov opis posla i čiji se rad teško vidi, u praksi ono ima čak 13 ljudi, predsjednika i 12 članova.
