BiH su proteklih dana zahvatile nove poplave. O cjelokupnom problemu s poplavama u BiH razgovarali smo sa šefom Sektora za vodostaj pri Agenciji za vodno područje rijeke Save Almirom Prljačom koji je jedan od najboljih poznavatelja problematike vezane za poplave u BiH, piše Večernji list BiH. U početku smo razgovarali o mogućnošću sprječavanja poplava s ovakvim posljedicama, kakvih je bilo u nekim mjestima BiH proteklih dana.
Zagađenje izvorišta
- Poplave su prirodni fenomeni čija se pojava ne može izbjeći, ali se pravodobnim poduzimanjem građevinskih i negrađevinskih radnji i mjera, povećanjem svijesti o opasnosti od poplava, podizanjem stupnja pripravnosti i edukacijom stanovništva poplavni rizici mogu svesti na najmanju mjeru. Poplave su opasna prirodna katastrofa koja često odnosi nemali broj ljudskih života, nanose neprocjenjive materijalne i ekološke štete, zagađuju izvorišta pitke vode, izazivaju epidemijske bolesti te nanose i druge štete. Općenito, sve radnje vezane za zaštitu od štetnog djelovanja voda mogu se grupirati prema vrstama poplava: riječne poplave (topljenje snijega i leda); bujične poplave (kratkotrajne kiše većeg intenziteta); poplave na karstnim poljima (nedovoljan kapacitet ponora, nezaštićenost donjih horizonata, obilne kiše i topljenje snijega) - formiranje prirodnih retenzija; poplave unutarnjim vodama (polderi, močvarna zemljišta); poplave uzrokovane ledom; poplave u urbanim sredinama (ograničavajući kapacitet kišnih kolektora) i akcidentne poplave (pucanje nasipa, brana, pojave klizišta, pojava voda većeg ranga) - istaknuo je Prljača. Govorio je i o tome koliko se situacija od 2014. i katastrofalnih svibanjskih poplava do danas promijenila. - Poplavni rizici su značajno smanjeni izgradnjom zaštitnih objekata, ali još uvijek ne postoji dovoljna zaštita svih poplavnih područja Federacije BiH. Dakle, poplave se mogu pojaviti i tamo gdje se najmanje očekuju ili se mogu pojaviti vode rjeđeg ranga pojave od onih na koje su objekti zašite dimenzionirani. Poseban problem predstavljaju onečišćenja okoliša pri pojavi velikih voda i eventualna toksična zagađenja. Poplave iz svibnja 2014. godine su mobilizirale sve pojedince, pravne subjekte i institucije u BiH i izvan nje na solidarnost za pružanje pomoći ugroženom stanovništvu i područjima. Uzroci poplava, opseg šteta i težina posljedica koje su nastale su ukazali da je potrebno da nadležna tijela u BiH unaprijede sustav zaštite od poplava i upravljanja vodama, koji će osigurati veću sigurnost stanovništva u budućim sličnim pojavama - kazao je prvi čovjek Sektora za vodostaj pri Agenciji za vodno područje rijeke Save.
Sustavi zaštite od poplava
- Izaslanstvo Europske unije u BiH je neposredno nakon poplava (28. svibnja i 11. lipnja 2014. godine) bilo organizator dva važna skupa, na kojima su sudjelovali predstavnici nadležnih institucija u BiH odgovornih za pitanja zaštite od poplava i upravljanja vodama. Na sastancima je zaključeno da se za postojeće fragmentirane sustave zaštite od poplava i upravljanja vodama na razini FBiH, RS i Brčko Distrikta treba osigurati veći stupanj međusobne koordinacije i usuglašavanja između nadležnih institucija u BiH, kao i adekvatna razina koordinacije s aktivnostima koje se provode na regionalnoj razini, a prije svega sa susjednim zemljama, ICPDR-om i Savskom komisijom. U skladu s ovim Izaslanstvo Europske unije u BiH je zatražilo od ove zemlje izradu Akcijskog plana za zaštitu od poplava i upravljanje rijekama u BiH, a koji će stvoriti okvir u kojem će pitanja zaštite od poplava i upravljanja vodama biti tretirana na harmoniziran i koordiniran način kako u BiH tako i na regionalnoj razini - kaže Prljača. Ističe da je od kraja 2015. godine započela izrada prognostičkih hidrološko-hidrauličkih modela, pa je kao pilot-projekt urađen prognostički model za slijev rijeke Une. - U tijeku je izrada modela za slijev rijeke Vrbas, a u skorije vrijeme je počeo projekt izrade prognoznog modela i za slijev rijeke Bosne. Od 2016. do 2018. godine Agencija za vodno područje rijeke Save iz Sarajeva, pored izrade pojedinačnih modela za svaki slijev, sudjelovala i u izradi projekta “Zajednička prognoza i upravljanje poplavama u slijevu rijeke Save”. Glavni cilj projekta je bio razvoj i uspostavljanje integriranog sustava za prognoziranje i upozorenje na poplave u stvarnom vremenu u cijelom slijevu rijeke Save (tzv. Sava FFWS), kojim zajednički upravljaju i koji zajednički održava 5 zemalja slijeva rijeke Save (Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Crna Gora, Srbija i Slovenija) u bliskoj suradnji, koordinaciji i podršci Tajništva Međunarodne komisije za slijev rijeke Save (ISRBC). Sve ovo predstavlja nestrukturne mjere s ciljem smanjenja rizika od štetnog djelovanja voda, odnosno poplava. Također, usporedno s gore navedenim radi se i projekt izrade mapa opasnosti i mapa rizika za BiH. Opći cilj projekta je pripremiti alate i kapacitete potrebne za osiguravanje zaštite od poplava za postojeću i buduću društvenu, gospodarsku i okolišnu imovinu i podizanje svijesti o opasnosti i riziku od poplava u Bosni i Hercegovini među stanovništvom, državnim i lokalnim vlastima, gospodarstvenicima itd., čime se smanjuje ranjivost na poplavne događaje.•
