Dok je pozornost javnosti i “visoke” politike uglavnom usmjerena na prijetnje smjenom Vijeća ministara BiH i najavama popune federalne Vlade, u većini od deset županija u Federaciji BiH vlade ovise o tankim i nestabilnim parlamentarnim većinama, piše Večernji list BiH

Burno u SŽ-u

Surađuju svi sa svima i rade svi protiv svih. Gotovo da nema županije u čijem parlamentu nije došlo do pobune pojedinih zastupnika i napuštanja jednih i priklanjanja drugim strankama. U ovom mandatu pojedini županijski zastupnici uspjeli su promijeniti i po dvije stranke. Koliko je u pitanju principijelnost i politika, a koliko neki drugi interesi, posebno je pitanje.

Uglavnom, najstabilnije su županijske vlade u Zapadnohercegovačkoj i Posavskoj županiji, što je i logično, jer u objema županijama jedna stranka, odnosno HDZ BiH, ima natpolovičnu većinu. Zbog toga su ove dvije županije i manje u fokusu javnosti i medija od, primjerice, Sarajevske, koja ima treću Vladu u tri godine mandata, ili Unsko-sanske županije, gdje se i ne zna tko čini parlamentarnu većinu. Ove dvije županije, uz Tuzlansku, za bošnjačke političke stranke imaju poseban značaj i težinu, pa je i politička bitka tamo najžešća. Vlada SŽ-a trenutačno ima stabilnu većinu, prvenstveno zahvaljujući osipanju zastupničkog kluba oporbenog SDA, ali i većem broju neovisnih zastupnika koji su “namireni” pozicijama u javnim poduzećima i institucijama. Ipak, odnosi unutar “trojke” (NiP, SDP, NS) daleko su od harmoničnih pa je do izbora iduće godine svašta moguće na političkoj sceni ove županije. U Tuzlanskoj županiji također je SDA poslan u oporbu, a nova Vlada, čiju okosnicu čine SDP i PDA, trenutačno je zaokupljena smjenom upravnih i nadzornih odbora županijskih poduzeća. Izvan je vlasti SDA i u Unsko-sanskoj županiji, gdje je nakon rekonstrukcije i imenovanja pet novih ministara teško definirati parlamentarnu većinu. Uz SDP, A-SDA i DF, “svoje ljude” u županijskoj Vladi ima i troje neovisnih zastupnika, koji su ranije napustili stranke s čijih su lista ušli u parlament.

Slična situacija je i u Bosansko-podrinjskoj županiji, gdje također neovisni zastupnici ili male lokalne stranke diktiraju političke procese. U ovoj županiji sa sjedištem u Goraždu SDA je uspio okupiti tijesnu većinu s A-SDA, SBiH i lokalnom Goraždanskom pričom. No, to je dovelo i do podjela unutar samog SDA na ovom području.

Relativno stabilno u ZDŽ i SBŽ

Zbog sukoba u HDZ-u bez nove Vlade dugo je bila Hercegbosanska županija. Nekada čelni čovjek Tomislavgrada i tamošnjeg HDZ-a Ivan Vukadin uspio je sa svojom novom strankom okupiti većinu, koja uključuje gotovo sve političke subjekte u parlamentu izuzev HDZ-a. Jedan od rezultata uspostave nove vlasti jest i raskol u SNSD-u na području HBŽ-a, jer je dio bio za suradnju s Vukadinom, a drugi dio za suradnju s HDZ-om. Relativno stabilne su vlade u Zeničko-dobojskoj županiji i Srednjobosanskoj. U objema funkcionira koalicija SDA i HDZ-a. Zbog odnosa snaga u središnjoj Bosni drukčija vlast nije ni moguća, dok prevagu u ZDŽ-u i stabilnost Vladi donosi A-SDA. Međutim, i tamo ima pokušaja okupljanja nove koalicije koju predvodi zenički gradonačelnik Fuad Kasumović.

Specifična je situacija u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, koja zapravo još ima Vladu iz prošlog saziva. HDZ BiH jedini je nezaobilazan u eventualnom formiranju nove Vlade, a oni koji bi mogli biti partneri s druge strane jesu SDA, SDP i SBB, ali i preostale hrvatske stranke. Od 30 zastupnika, HDZ BiH ima 13, a od ostalih najviše ima SDA – osam.•

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura