Odabir srednje škole jedna je od najvažnijih odluka u životu svakog osmaša. Neki godinama znaju što će upisati, dok drugi, pak, odluku donose u posljednjem trenutku. No, kako god bilo, važno je da izaberu zanimanje zahvaljujući kojem će po završetku školovanja imati osiguran posao.
Upisi i rezultati
Što je danas popularno, odnosno koje su škole učenici najčešće birali u HNŽ-u, doznala je Fena iz Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta HNŽ-a. Najveći interes u trogodišnjim zanatskim i obrtničkim zanimanjima učenici su u Hercegovačko-neretvanskoj županiji (HNŽ) pokazali za kuhare i frizere, dok su najtraženija zanimanja u četverogodišnjem strukovnom obrazovanju vezana uz zdravstveni sektor. Trogodišnja zanatska i obrtnička zanimanja u 2023./2024. godini odabralo je 18 posto učenika, što je za oko jedan posto više u usporedbi s prethodnom školskom godinom. Prema njihovim podacima, najveći interes za trogodišnje obrazovanje učenici su pokazali za zanimanja kuhara i frizera, a slijede CNC operater, automehaničar te keramičar. Slab interes učenici su iskazali za zanimanja vozača motornih vozila, konobara, montera suhe gradnje te bravara i prodavača. Za četverogodišnja tehnička zanimanja u prvi razred srednje škole upisalo se 57 posto učenika, dok je 20 posto učenika odabralo gimnazijske programe. Najtraženija zanimanja u četverogodišnjim strukovnim školama vezana su uz zdravstveni sektor i u pravilu su popunjena u prvom upisnom krugu, a slijede zanimanja vezana uz elektrotehnički sektor, navode iz resornoga ministarstva. Inače, u usporedbi s prethodnom školskom godinom, u županijskom Ministarstvu obrazovanja, znanosti i kulture očekuju da će u školskoj 2023./2024. godini biti upisano 3,6 posto više učenika. Prema projekciji, istaknuli su iz Ministarstva za Fenu, očekuje se da će prvi razred srednje škole upisati ukupno 1791 učenik. Iako učenici, što su pokazali i ovi podaci, istina, iz samo jedne županije, biraju zanatska zanimanja, u BiH konstantno nedostaje radne snage, zbog čega su škole, ali i vlasti uvele praksu stipendiranja učenika koji upišu deficitarna zanimanja. Jedna od škola koja već nekoliko godina provodi tu praksu je Srednja građevinska škola Mostar koja je u suradnji s nekoliko tvrtki s područja Mostara osiguravala stipendije za učenike koji upišu deficitarna zanimanja u navedenoj obrazovnoj ustanovi. Stipendiranje deficitarnih zanimanja dugogodišnja je praksa i na području Tuzlanske županije, a iznos stipendije ovisi o broju prijavljenih učenika. Za tu namjenu Vlada TŽ-a je za školsku 2023./2024. izdvojila 100.000 KM. - Kada su u pitanju deficitarna zanimanja, stipendije su planirane za prve razrede. Imali smo sastanke s domaćim i međunarodnim partnerima i želimo početi dugoročan program, odnosno da se uvede plaćena praksa za stručne škole. Inače, praksa se u prvom razredu obavlja jedan dan u tjednu, u drugom dva dana, a u trećem tri dana. Tako bismo podržali mlade ljude koji idu na praksu, a poslodavci bi mogli pripremiti kadrove za potrebe gospodarstva - kazao je ranije ministar obrazovanja i znanosti TŽ-a Ahmed Omerović. Za ilustraciju, prošle godine dodijeljena je 81 stipendija u iznosu od 1170 KM na godišnjoj razini, odnosno 130 KM mjesečno tijekom devet mjeseci.
Ulaganje u mladost
Vlada Republike Srpske i ove godine fokus stavlja na potrebe gospodarstva i obrazovanje za deficitarna zanimanja, za koja su osigurane i stipendije. - Zadržavamo ogledno zanimanje tehničara robotike, a najtraženija zanimanja kao deficitarna su u oblasti strojarstva i elektrotehnike - navela je Željka Stojičić, ministrica prosvjete i kulture Republike Srpske.
Ono što je dobra vijest jest da je uvelike zaživio koncept dvojnog obrazovanja, koji podrazumijeva da učenici na praksu odlaze u poduzeća i za to dobivaju naknadu. Po završetku škole mnogi tu i ostaju raditi.
- Mi gospodarstvenici moramo ulagati u školstvo te svako ulaganje u školski sustav i u ljude ulaganje je u budućnost. Bez kontinuiranog ulaganja u mladost i u ljude mi nemamo što očekivati - naglasio je Slavenko Ristić. •
