Stereotipne percepcije Bosne i Hercegovine i Republike Austrije, počevši od interkulturnih kontakata i slika koje su vremenom dopunjavane i mijenjane na temelju iskustava turističkih putovanja i dolaskom gastarbajtera, valom izbjeglica i drugim migracijskim procesima u drugoj polovini 20. vijeka, tema su konferencije "Naša Bosna - Bečka škola: Mjesta pamćenja, percepcije, mostovi i prelamanja u odnosu Austrije - BiH", koja se održava danas u Sarajevu.
Cilj ove međunarodne, multidisciplinarne naučne konferencije, koju organiziraju Sveučilište u Sarajevu - Filozofski fakultet, Institut za povijesne socijalne znanosti Ludwig Boltzman iz Beča te Trinity koledž iz Dablina, jeste istražiti te odnose, prikazati njihovu pozadinu, ambivalencije, a na osnovu odabranih cjelina, od Sarajeva kao mjesta atentata, do društveno-političkih i jezičkih interakcija.
Konferencija je organizirana u okviru Godine kulture Austrija - BiH 2016, koju je pod sloganom "Upoznajmo se bolje", uspostavilo Ministarstvo vanjskih poslova Republike Austrije, s namjerom da se BiH i Austrija bolje upoznaju.
Veleposlanik Republike Austrije u BiH Martin Pammer kazao je u uvodnom obraćanju da stereotipi obiju zemalja dominiraju te da su ta međusobna viđenja više vezane za prošlost, nego za sadašnje vrijeme.
Istakao je da se BiH u Austriji percepira kao dio bivše Austrougarske monarhije, ali i više kao siromašna zemlja koja je preživjela rat, dok se malo zna o bosanskohercegovačkoj umjetničkoj sceni te da je "austrijska privreda najveći investitor u BiH".
Na konferenciji će biti pokazano kako su se neke stvari i pojmovi mijenjali prethodnih 100 godina te kako su nastali pojmovi "bečka škola", koji se često koristi u BiH, ili "naša Bosna", što često upotrebljavaju Austrijanci.
- Svjesno sam dao naziv Konferenciji "Naša Bosna - Bečka škola", jer je car Franjo Josip često govorio "moja Bosna", što često i s nostalgijom, govore i mnogi Austrijanci - istakao je Pammer.
Podsjetio je da u Austriji živi veliki broj ljudi s prostora bivše Jugoslavije, ali austrijski ambasador smatra da je međusobno opažanje ljudi - vrlo selektivno.
Naglasio je da se premalo bavimo sadašnjošću, a više prošlošću te da je svrha koneferencije da se razviju svijest i viđenje BiH u Austriji i obrnuto.
Također, Godina austrijske kulture ima za pozadinu integraciju u Europsku uniju te da su europske integracije od velikog značaja, ne samo za BiH već i za Austriju, kako zbog privrednih veza, tako i zbog ljudi.
Dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu Salih Fočo kazao je da su ljudi u BiH Austriju uvijek doživljavali kao dio svog identiteta, jer su toliko duboki tragovi Austrije ostavljeni na našim prostorima, da gotovo nema oblasti života, rada i zanimanja, a da nema utjecaja Austrije.
- Iako su Osmanlije bile na prostoru BiH više od 500 godina, Austrija je za kratko vrijeme ostavila detaljnije i dublje korijene u našoj svakodnevnici, životu i obilježjima - istakao je, dodajući da postoje mnogobrojne oblasti u kojima se BiH naslanja na Austriju, bilo da je riječ o "staroj" ili "novoj" Austriji.
Između ostalih, naveo je obrazovni sistem naše zemlje se oslanja na austrijski obrazovni sistem, zatim arhitektura, privreda, turizam...
Međutim, istakao je, ono što danas najsnažnije povezuje BiH i Austriju jeste broj Bosanaca i Hercegovaca koji žive u Austriji, a prema posljednjem popisu taj broj iznosi 147.680.
