Na stotine tužbi samo u posljednjih godinu dana stigle su na sudove u Federaciji BiH u kojima se vlasnici stare devizne štednje žale da vlast u ovom entitetu ne poštuje odluke Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu po kojima im mora redovito isplaćivati novac na ime neisplaćane stare devizne štednje.
Tužbe stalno pristižu
U izvješću o radu Povjerenstva za verifikaciju računa stare devizne štednje stoji kako je samo u 2014. zaprimljeno ukupno 120 sudskih odluka po pokrenutim tužbama, i to jedanaest odluka u kojima se obustavlja postupak po tužbi ili odbacuje zbog manjkavosti u ispunjavanju procesnih pretpostavki za vođenje upravnog spora. Sud je donio 79 odluka u kojima je predmet vraćen na ponovni postupak prvostupanjskom ili drugostupanjskom organu zbog upotpunjavanja postupka i 28 odluka u kojim je odbijena tužba kao neutemeljena, te dvije presude donesene po izvanrednom preispitivanju sudskih odluka, od kojih je jedna djelomično izmijenila prvostupanjsku presudu i jedna kojom je odbijen zahtjev za izvanredno preispitivanje sudske odluke. Problemi za vlasnike stare devizne štednje i njihove opunomoćene nasljednike u FBiH, prema tvrdnjama Amile Omersoftić, predsjednica Upravnog odbora Udruge za zaštitu deviznih štediša u BiH, je počeo kad je Vlada FBiH bila dužna svakom štediši izdati potvrdu o tome je li potrošio svoju štednju u procesu privatizacije.
Problemi s FBiH
- No, to nije do sada učinjeno i oni očito to ne žele. Pokrenula sam tužbu kod Suda BiH kojom od njih tražim da donesu odluku i narede Vladi Federacije BiH da svakom štediši izda potrebnu potvrdu kako bi mogao ostvariti svoja prava od banaka iz Slovenije i Srbije, poručila je Omersoftić. Ako takvu potvrdu, pak, ne dobiju, a Slovenija i Srbija u tom slučaju ne budu željele udovoljiti zahtjevima štediša, oni će naknadu štete tražiti od Federacije BiH. Nama zbog svega više problema zadaju domaće vlasti nego Slovenija i Srbija koje staru deviznu štednju na temelju presude suda iz Strasbourga isplaćuju, tvrdi Amila Omersoftić. Iz Agencije za privatizaciju FBiH poručuju kako su ispoštovali zakonsku odredbu i Ministarstvu financija dostavili bazu podataka koja se odnosi na potraživanja iz osnova stare devizne štednje, a koja sadrži i podatke o onim građanima koji imaju ova potraživanja, ali se ne radi o inicijalnim iznosima dostavljenim iz banaka. Do tih iznosa došli su putem nasljeđivanja ili prijenosom s računa osobe koja je inicijalni nositelj stare devizne štednje iz banke.
