Službena predizborna kampanja za lokalne izbore, ako je uopće bude, sigurno će biti drugačija od svih dosadašnjih. Kako izgleda borba za naklonost birača za vrijeme pandemije koronavirusa moglo se proteklih mjeseci vidjeti u susjednim zemljama. Za razliku od Srbije, u Hrvatskoj su izostali veliki predizborni skupovi, a slične mjere važe i u predizbornoj kampanji u Crnoj Gori, piše Večernji list BiH.
Specifičnosti
Od stranaka i koalicija u Bosni i Hercegovini također se očekuje odgovorno ponašanje i poštivanje epidemioloških mjera, a one propisuju koliko ljudi i pod kojim uvjetima smije biti u isto vrijeme na otvorenom ili zatvorenom prostoru. Stoga već sad ima najava da će stranke predizbornu kampanju prebaciti u virtualni prostor te do birača pokušavati doći preko medija i društvenih mreža. Zbog specifičnosti lokalnih izbora vjerojatno će se održavati lokalni skupovi po mjesnim zajednicama, ali uz poštivanje mjera jer ni jedna stranka ne želi biti okrivljena za stvaranje novih klastera.
Jasno je da vodeće stranke u BiH nemaju ni iste prioritete u kampanji jer su im i ciljevi različiti. Izuzetak su nacionalno mješovite općine i gradovi gdje HDZ, SDA i SNSD predvode nacionalne koalicije. Zato će i kampanja u tim lokalnim zajednicama biti drugačija od one u ostatku zemlje. Trenutačno se utvrđuju imena kandidata za načelnike i gradonačelnike te kreiraju izborne liste za općinska i gradska vijeća. Za HDZ je vrlo važno da i tamo gdje ne bude zajedničkog nastupa s drugim hrvatskim strankama, budu očuvani dobri odnosi kako bi se mogla ostvariti postizborna suradnja u lokalnim parlamentima. Naravno, cilj je doći i do što većeg broja vijećničkih mjesta u dominantno bošnjačkim i srpskim općinama kako bi se pri rješavanju infrastrukturnih, komunalnih i drugih pitanja čuo i glas Hrvata.
SDA će kao najveća bošnjačka stranka imati i najveći broj kandidata na predstojećim lokalnim izborima. Uz jaku infrastrukturu na terenu, SDA neće ni pokušavati tražiti koalicijske partnere u pretežito bošnjačkim sredinama. No, za ovu stranku najveći izazov bit će očuvati vlast u sarajevskim općinama i gradskoj upravi. Tu im se suprotstavljaju četiri stranke sa zajedničkim kandidatima za načelnike i unaprijed postignutim dogovorom o postizbornom koaliranju u općinskim vijećima. SDP, Naša stranka, Narod i pravda te NBL i formalno su potvrdili koaliciju na sljedećim izborima, a ako dobiju više glasova od SDA, vjerojatno će preuzeti i upravljanje Gradskim vijećem, koje se bira posredno iz općinskih vijeća. Problem SDA je što im potencijalni koalicijski partneri, a posebno DF, loše stoje na terenu. Tu stranku potresaju sukobi u mnogim općinama i gradovima, a sve bi moglo dodatno eskalirati pri formiranju kandidacijskih listi.
Manje stranke
Rad na terenu koji sebi mogu osigurati HDZ i SDA, može i SNSD. Zahvaljujući razgranatoj stranačkoj organizaciji, SNSD će u Republici Srpskoj prilično lako doći do birača u svim općinama i gradovima. Značajan posao SNSD je već odradio prije same kampanje, preuzevši vlast od SDS-a u njihovim ključnim utvrdama – Bijeljini i Doboju. U savezništvu s tamošnjim liderima, koji su okrenuli leđa SDS-u, SNSD je spreman za preuzimanje vlasti. Za očekivati je da Dodikova stranka bude fokusirana na Banju Luku i Trebinje, gdje im prijeti savez SDS - PDP.
Za razliku od velikih stranaka s razvijenom infrastrukturom i organizacijom na terenu, one manje morat će se potruditi da inovativnom kampanjom privuku glasače. Jasno je kako će i odabir kandidata imati utjecaja na birače jer su u pitanju, ipak, lokalni izbori. •
