Ako Europsko vijeće sredinom ovoga mjeseca jednoglasno donese odluku da se Bosni i Hercegovini dodijeli status kandidata za članstvo u EU, to će, osim iznimno jake poruke podrške BiH na daljnjem putu europskih integracija, značiti i nužnost ubrzanja ispunjavanja svih pretpostavki kako bi pregovori uopće počeli, piše Večernji list BiH.
Naime, 4. korak na putu prema članstvu pretpostavlja da je potrebno ispuniti uvjete kako bi, uz suglasnost svih država članica, bili otvoreni pristupni pregovori, a u kontekstu BiH ti su uvjeti sadržani u Mišljenju Europske komisije koja je definirala 14 ključnih prioriteta.
Metodologija pregovora
Među tim prioritetima je i onaj koji precizira kako je nužno osigurati provedbu odluka Ustavnog suda, odnosno u slučaju aktualne političke situacije, i presudu "Ljubić", a koja govori o legitimnom političkom predstavljanju. Koliko će proći od vremena dobivanja statusa kandidata do otvaranja pregovora, pitanje je na koje ne postoji jednoznačan odgovor, uostalom, on uglavnom ovisi o provedbi preuzetih zadaća. Upravo zbog toga dodatno raste značaj sporazuma koji su nedavno potpisali HDZ BiH i stranke "osmorke", a u kojima je ključa pozornost usmjerena na proces europskih integracija.
U kontekstu primjera iz okruženja Hrvatska je dobila status službenog kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji na zasjedanju Europskog vijeća u Bruxellesu 18. lipnja 2004. godine. Nakon što je službeno dobila status države kandidatkinje, idući važan korak u pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji bio je otvaranje pristupnih pregovora koji su formalno počeli 3. listopada 2005. godine.
Kada je riječ o samim pregovorima, revidirana metodologija proširenja Europske unije, uvedena u veljači 2020. godine, donijela je nekoliko novina u ovaj proces, a najvažnija pretpostavlja uvođenje tematskih klastera, što u praksi znači omogućavanje temeljitije političke rasprave po tematskim područjima i identificiranje mogućnosti za rano usklađivanje i integraciju u politike Europske unije.
Ključna uloga predviđena je za klaster temeljnih pitanja (vladavina prava, ekonomski kriteriji i reforma javne uprave), gdje je potrebno ostvariti dovoljan napredak prije otvaranja drugih klastera.
Predviđa se da se pregovori u dijelu temeljnih pitanja prvi otvaraju i posljednji zatvaraju te da napredak po temeljnim pitanjima određuje ukupnu dinamiku pregovora. Ako je ostvaren zadovoljavajući napredak po reformskim prioritetima, to bi trebalo dovesti do bliže integracije s Europskom unijom kroz ubrzanu integraciju i povećana ulaganja te financiranje.
Inače, u revidiranoj metodologiji postoji šest tematskih klastera: temeljna pitanja, unutarnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija te vanjski odnosi. Pregovori po svakom klasteru otvaraju se u cijelosti nakon što zemlja ispuni uvjete za otvaranje. Svako poglavlje obrađuje se pojedinačno s obzirom na njegovo provizorno zatvaranje.
Inače, treba podsjetiti i na činjenicu da se revidirana metodologija temelji na istim, dobro utvrđenim kriterijima za pristupanje EU. Kriteriji su definirani još 1993. godine na Europskom vijeću u Kopenhagenu. Istodobno, u slučaju zapadnog Balkana, dodatni uvjeti za članstvo utvrđeni su u dokumentu "Proces stabilizacije i pridruživanja" i najvećim dijelom odnose se na regionalnu suradnju i dobrosusjedske odnose.
Što čeka Bosnu i Hercegovinu za dva tjedna, pitanje je koje će u danima koji slijede sve više dobivati na značaju u medijskom, ali i političkom prostoru. Povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Olivér Várhelyi u intervjuu za BHRT nedavno je jasno poručio kako Bosna i Hercegovina više nema vremena za gubljenje i još uvijek se radi na tome da zaista i dobije status kandidata za članstvo u Europskoj uniji na sjednici Europskog vijeća u prosincu.
Ubrzanje puta
- Nadam se da će zemlje članice EU-a prihvatiti taj prijedlog, ali i da ćemo čuti pozitivne vijesti iz Bosne i Hercegovine o urađenom poslu i ispunjenim uvjetima - dodao je Várhelyi. Upravo je pitanje ispunjavanja uvjeta jedno od ključnih kada je riječ o definiranju odnosa političkih stranaka nakon listopadskih izbora, a u nedavno potpisanom sporazumu HDZ-a BiH i "osmorke" pitanje europskih integracija u središtu je pozornosti.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u Sarajevu je održao radni sastanak s povjerenikom Várhelyijem, i to uoči potpisivanja dokumenta naziva "Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. - 2026. godine" u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine. U njemu je jasno naglašeno poduzimanje svih unutarpolitičkih i vanjskopolitičkih napora za žurno postizanje kandidacijskog statusa, ubrzanje procesa integracija prema punopravnom članstvu, kao i suradnja sa svim institucijama Europske unije u korist europskog puta Bosne i Hercegovine i odlučne provedbe europskih standarda. U kontekstu političkih standarda navedeno je kako će se žurno provesti, a najkasnije u roku od šest mjeseci od uspostave vlasti na svim razinama, ograničene promjene Ustava BiH i usvojiti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH u skladu s odlukom Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i presudama Europskog suda za ljudska prava.
