Čak 3,5 milijuna maraka Europska unija pripremila je za potporu investicijama u ruralni turizam u BiH u cilju razvoja ekonomskih aktivnosti u ruralnim područjima, stvaranja novih i očuvanja postojećih radnih mjesta te očuvanja prirodne i kulturne baštine, navedeno je u javnom pozivu, piše Večernji list BiH.
Bijeg od hotela
Riječ je o jednoj od većih investicija u ruralni turizam u BiH koji je dugo bio gurnut u stranu, međutim, dolaskom pandemije koronavirusa puno toga se promijenilo, počela je obnova starih i napuštenih objekata na selima, izgradnja novih, sadnja i sjetva na zemljištima koja se nikako nisu obrađivala. Tako da je sve to motiviralo i Europsku uniju da se uključi i pronađe način za pomoć ovakvoj vrsti turizma.
- U sklopu projekta Europska unija pruža potporu jačanju konkurentnosti poljoprivrede i ruralnom razvoju u BiH, kao i u ublažavanju ekonomskih učinaka pandemije COVID-19 na poljoprivredno-prehrambena poduzeća i operatore ruralnog turizma te osiguranje kontinuiteta njihova poslovanja - navodi se, među ostalim, u pozivu. Da je ruralni turizam oživio u BiH, potvrđuju i izjave onih koji su godinama u tome.
Nedavno je Tarik Halkić iz UnatOure rafting centra kazao da sve više ljudi želi aktivan odmor, bijeg od hotela, motela..., pa se sve više traže vikendice u prirodi, a neki čak u ljetnom vremenu inzistiraju i na šatorima. U svom radu Ines Ćubela ističe kako nas današnji život, podređen tehnologiji i nezdravom načinu življenja, sve više vraća u djetinjstvo, kad se za blagdane išlo kod baka i djedova na selo. U ovoj zemlji poslijeratno razdoblje donijelo je nove početke brojnim seoskim gospodarstvima koja su počela primati goste i razvijati svoje turističke ponude.
- BiH je uglavnom ruralna zemlja, s mnogo obradivih površina, ruralnih predjela, planina, staza i netaknute prirode kojom može konkurirati brojnim državama u Europi i svijetu.
Nedovoljno razvijena infrastruktura, neangažiranost lokalnih i državnih vlasti te nedovoljna obrazovanost malobrojnog kadra, razlozi su zašto se ruralni turizam, unatoč potencijalima, slabo razvija. Postojeća eko i etno sela te seoska gospodarstva koja postoje u BiH nastala su inicijativom domaćina i zemljoposjednika koji su željeli iskušati novi oblik zarade te pružiti usluge i gostoprimstvo posjetiteljima koji žele bliže upoznati prirodu i ruralne lokacije i iskušati brojne oblike aktivnosti koje se nude. Prvo etno selo u BiH je Etno Begovo selo, poslije njega nastajalo je još ruralnih kapaciteta, poput Etno sela Herceg, Kotromanićevo, Dole te mnogih drugih, a ima i onih koja su tek u procesu nastajanja.
Za takve podvige BiH ima dovoljno, kako prirodnih, tako i kulturnih potencijala, obilje netaknutih površina te dugu kulturnu tradiciju koja se u većini slučajeva najbolje njeguje u ruralnim predjelima - naglasila je u svom radu Ćubela.
Razne inicijative
BiH obiluje predjelima koji su pomalo zabačeni, a idealni za odmor. - Bez ikakve sumnje, seoski turizam predstavlja trend u svijetu, u Europi, ali i u nama susjednim zemljama. Stanovnici velikih gradova sve češće i u sve većem broju traže opuštanje i odmor od svakodnevnih briga, stresova i napetosti, koji su postali neizbježne pratilje modernog urbanog načina života, u nekoj od ruralnih sredina, daleko od gradske buke i užurbanosti. Naša zemlja obiluje upravo takvim destinacijama, koje, unatoč nedovoljnoj iskorištenosti i neadekvatnoj valorizaciji, pružaju gostoprimstvo svakom posjetitelju - navela je u svom radu Ćubela. Potencijal, jasno je, postoji. Lockdown nam je pokazao koliko znači imati bilo kakav objekt u nekom zabačenijem dijelu i odmoriti se od svakodnevnih zbivanja te uživati u slobodi. Proteklih mjeseci vidimo i razne inicijative koje potvrđuju važnost ruralnog turizma i ulaganja u njega, ali ne samo turizma nego i ruralnih područja koja smo godinama zanemarivali, a sada vidimo koliko vrijede za naše živote.
