U doba moderne tehnologije sve je zamišljeno da pogoduje našem komforu – odnosno da nas ne umara previše. No, zašto onda danas bilježimo drastičan porast onih sa sindromom kroničnog umora, ljudi pod stresom, manjkom energije i sličnim stanjima?
Ne radimo više nego prije
Gledano u prošlost, ljudi su danas, ako ništa drugo, onda manje aktivni nego prije primjerice 50 ili 100 godina. To se odnosi ponajprije na fizičku aktivnost i rad kao primarni uzrok tjelesnog umora. No, ne umara nas samo fizičko – već i ono što djeluje na psihu, kako tvrde stručnjaci koji stalan umor nazivaju bolešću 21. stoljeća, piše 24sata.hr.
Velik utjecaj na to ima naš dom, gdje osim posla provodimo većinu vremena. Evo kako nas stvari u našem domu umaraju, odnosno djeluju kao okidači tog stanja:
Neodgovarajuća temperatura
Ljudsko je tijelo programirano tako da najbolje funkcionira na temperaturi između 17 i 20 °C. Ako je u vašem domu hladnije ili pak toplije od preporučenog, tada se mogu javljati simptomi poput uspavanosti, bezvoljnosti, loše cirkulacije…
Smetnja za vid
Iako zvuči kao psihološki trik, istraživanja pokazuju da nas neki vizualni podražaji umaraju više od drugih. Kao odličan primjer ističu se boje, pri kojoj je plava boja ona koja nas čini najumornijima. Stoga ona treba biti rezervirana isključivo za spavaću sobu jer dokazano usporava rad srca, smanjuje krvni tlak i izaziva pospanost.
Mobiteli i gadgeti
Naša ovisnost o ovoj tehnologiji navodi se kao glavni krivac za umor – jer se uz njih nikada do kraja ne opuštamo, odnosno ne isključimo. Tako spavanje uz mobitele, TV i slične uređaje nema jednak utjecaj kao neometan san – koji je pak ključan za osjećaj odmornosti.
Nered
Iako zvuči nategnuto, činjenica je kako nas nered umara, pa sljedeći put kad vam se bude spavalo za to slobodno okrivite svoj neuredan stol ili neopeglano rublje.
Dokazano je da nered ima loš utjecaj na moć naše koncentracije, pa fokus odlazi na stvari koje nad podsvjesno uznemiravaju, što uzrokuje kognitivno naprezanje.
Junk food
Hrana bogata šećerima i ugljikohidratima nikad prije nije bila toliko zastupljena u ljudskoj prehrani kao danas. Nakon konzumiranja ona izaziva fiks – naglog rasta, ali zatim i pada šećera, što uzrokuje jak osjećaj umora i pospanosti.
