Poboljšanje kreditnog rejtinga BiH jedan je od ključnih uvjeta za privlačenje izravnih stranih investicija. BiH se, kako je konstatirano u izvješću pod nazivom “Konkurentnosti ekonomije u BiH” i koje je dano na uvid Vijeću ministara, nalazi na predzadnjem mjestu s izravnim stranim ulaganjima, računajući po broju stanovnika. “Zapravo, BiH, izraženo u milijunima američkih dolara, ima više izravnih stranih investicija samo od Albanije i Crne Gore, piše Večernji list BiH.
Lakoća poslovanja
Tom lošem rejtingu doprinosi i loša lakoća poslovanja ili ‘Doing Business’ koji analizira Svjetska banka. On se računa na temelju više parametara, kao što su početak poslovanja, provođenje ugovora, plaćanje, porez, zaštita prava investitora, pristup kreditnim sredstvima, pristup energiji, dobivanje dozvola za gradnju”, stoji u izvješću o “Konkurentnosti ekonomije BiH”.
Kako bi se investicijski ambijent poboljšao, ekonomski analitičari Direkcije za ekonomsko planiranje u BiH predlažu da bh. vlasti obrate pozornost na ono što se može relativno jednostavno i brzo promijeniti. To su, prije svega, eliminacija nepotrebnih administrativnih prepreka, smanjenje broja potrebnih dozvola za početak poslovanja i gradnje. Poseban naglasak treba staviti na područje “ekonomskog prava” koji se odnose na provođenje ugovora i zaštitu prava investitora. Poseban pozornost u ovom izvješću stavljena je na investicije u energetski sektor, koji je, prema svim analizama, jedno od najpotentnijih područja koje mogu BiH donijeti skoro deset milijardi maraka investicija. “Pored uobičajenih rizika za privlačenje stranog kapitala, treba posebno napomenuti i rizike na temelju budućih stranih ulaganja u energetski sektor.
Strane investicije
Značajan dio izravnih stranih investicija do sada i u idućem razdoblju odnosi se na ulaganje u velike projekte u području rudarstva i dobivanje električne energije iz ugljena kroz termoelektrane. Kao problem u budućnosti koji bi mogao smanjiti konkurentnost BiH u privlačenju tih investicija se pojavljuje ograničenje dopuštene emisije plinova CO2 u EU. Ulaskom BiH u EU, cijena koju bi BiH plaćala u vidu kazne, a koja se plaća po toni emisije C02, mogla bi znatno povećati i cijenu proizvodnje električne energije koja se proizvodi u termoelektranama.
Time bi se svakako smanjila i konkurentnost u ovom području u privlačenju stranih investicija, što će imati utjecaja i na buduća domaća ulaganja u projekte dobivanja električne energije iz ugljena”, upozorava se u izvješću Direkcije za ekonomsko planiranje BiH, koje je poslano Vijeću ministara. Sudeći po ovom upozorenju, ispada da je i gradnja termoelektrane Kongora u blizini Tomislavgrada na dugoročne staze neisplativa investicija, kao i najava ili obnova novih i starih termoelektrana na prostoru Bosne. Iznesene su zamjerke kako u BiH ne postoji institucionalni okvir koji bi podržao brz rast i unapređenje malih i srednjih poduzeća. Od ukupnog broja svih tvrtki u BiH, njih 99% spada u kategoriju malih i srednjih poduzeća koja zapošljavaju u prosjeku manje od 10 radnika. Razlozi nelikvidnosti su pretjeran uvoz, ali i veliki državni dug.
