Prinosa meda u BiH ove sezone zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta gotovo da nije ni bilo, tvrde pčelari, a sve je to dovelo do skoka cijena pa tako sada kilogram kvalitetnijeg meda stoji i do 20 KM, a kako kažu, može se očekivati da će cijene u nekom naredom razdoblju još rasti, pišu Nezavisne novine.
Također, kada su u pitanju proizvodnja i plasman meda, i dalje se mnogo više uvozi u BiH nego što domaći med završi na stranom tržištu.
Goran Mirjanić, profesor na Poljoprivednom fakultetu u Banjoj Luci, koji se bavi i pčelarstvom, ističe da se ove godine nema što puno reći o pčelarskoj proizvodnji, jer je godina katastrofalna.
"Jedna jako loša godina, a samim tim je to dovelo do velikog skoka cijena. Ako je ranije kilogram meda bio od 12 do 15 KM, sada je od 17 do 20 KM, s potencijalnom tendecijom i da ta magična cijena od 20 KM bude preskočena i da med bude i skuplji", kazao je Mirjanić.
Dodao je da med koji se sada plasira na naše tržište su stare zalihe i neke male količine koje su ove godine proizvele pčele.
Kako kaže, ove godine je nestašica meda, pa se samim tim može očekivati velik uvoz.
Dodao je da BiH nema organiziranu pčelarsku proizvodanju koja podrazumijeva jedan standardan kvalitet i količinu u kontinuitetu kako bi bile ispoštovane potrebe stranih kupaca.
"Ono što mi možemo sada skupiti su jedan-dva kamiona, a robe za treći kamion nemamo. To pokazuje našu neorganiziranost i neozbiljnost", kazao je Mirjanić za "Nezavisne".
Prema njegovim riječima, BiH uvozi velike količine meda, a jedan od razloga za puno veći uvoz nego izvoz jeste to što veliki broj naših pčelara tradicionalno pčelari s primitivnim košnicama i zastarjelim tehnikama.
"Tržište BiH je zanimljivo i za zemlje u okruženju. Na njemu imamo vrlo visoke cijene u odnosu na cijene meda u okolini i svi koji se bave plasmanom meda i pčelinjih proizvoda iz susjedstva nastoje maksimalno opteretiti naše tržište", kazao je Mirjanić.
Damir Barašin, predsjednik Saveza udruženja pčelara RS, kaže da se na prostor BiH i dalje uvoze velike količine ove namirnice.
"Ljudi više kupuju domaći med, ali problem je i što naši pčelari imaju vrlo male prinose i proizvode malo meda, nedovoljno za naše tržište", rekao je Barašin.
Dodao je da BiH izvozi med vrhunskog kvaliteta, ali kako kaže, u jako malim količinama.
"Uglavnom med iz BiH ide na arapsko tržište, gdje je cijena daleko viša nego na europskom tržištu", kazao je Barašin.
Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara Federacije BiH, ističe da godina za pčelare nikada nije bila lošija, ali i da cijena meda ovise od kvaliteta i vrste.
Kako kaže, hoće li u narednom periodu doći do većeg skoka cijene, ne može da kaže pošto su i sada cijene od 20 KM poprilično visoke.
Iz Vanjskotrgovinske komore BiH kazali su da je u razdoblju od devet meseci ove godine BiH za jedan kg izvoznog meda postigla prosječna cijenu od oko 20 KM, a za jedan kg uvoznog meda prosječna cijena je 7,75 KM.
"U istom periodu 2019. godine za jedan kg izvoznog meda postigli smo prosječnu cijenu od 14,61 KM, a za jedan kg uvoznog meda platili smo prosječnu cijenu od 7,57 KM", rekao je Darko Pehar iz Odjela gospodarstva Vanjskotrogvovinske komore BiH.
Dodao je da je za devet mjeseci ove godine izvezeno 73.681 kg, a uvezeno 295.498 kg meda, odnosno na jedan kg izvezenog uvezli smo oko četiri kg meda.
"U istom periodu 2019. godine izvezli smo 14.415 kg, a uvezli 212.769 kg meda, odnosno na jedan kg izvezenog uvezli smo 14,7 kg meda", kazao je Pehar.
Dodao je da je med moguće izvoziti i u zemlje Europske unije, a za devet mjeseci ove godine najviše je izvezeno u Saudijsku Arabiju, zatim Kuvajt i Ujedinjene Arapske Emirate.
Poticaji za pčelare u Mrkonjić Gradu
Zamjenik načelnika općine Mrkonjić Grad Miroslav Komlenić potpisao je juče sa 57 poljoprivrednika ugovore o poticajima u pčelarstvu, za koje je iz općinskog proračuna izdvojeno 13.000 KM.
Direktor Agencije za gospodarski razvoj ove općine Goran Todorović je rekao da općina od 2015. godine pruža podršku pčelarima.
"Od 2015. godine do danas općina Mrkonjić Grad financijski je podržala 253 pčelara i za te namjene izdvojila iz proračuna 58.512 KM", istaknuo je Todorović.
Predsjednik Udruge pčelara "Matičnjak" Siniša Kežić je rekao da trenutačno imaju 93 člana, a njih 57 je uspjelo ostvariti pravo na poticaj.
