Stranim sudcima mandat će trajati sve dok Parlament ne donese zakon kojim će urediti postupak izbora domaćih sudaca, umjesto onih koje je izabrao predsjednik Europskog suda za ljudska prava, stoji, među ostalim, u prijedlogu promjena reforme sudstva u BiH, koji će Vlada RS-a danas dostaviti službenom Bruxellesu.
Protiv ovlasti Suda BiH
U prijedlogu vlasti RS-a o reformi pravosuđa u BiH, čiji su sadržaj objavile beogradske Večernje novosti, stoji kako neće prihvatiti zahtjeve vlasti iz FBiH o utemeljenju Vrhovnog suda BiH, jer vlastima u Banjaluci odgovaraju da sudovi u RS-u u građanskim i kaznenim stvarima odlučuju u prvom stupnju, “tako da organizacija sudova u RS-u predstavlja zaokruženu cjelinu”. Pravomoćne presude i odluke po izvanrednim pravnim sredstvima su konačne i obvezujuće. Vrhovni sud RS-a odlučuje u posljednjoj instanciji o redovitim i izvanrednim pravnim sredstvima (po žalbama, reviziji i zahtjevu za zaštitu zakonitosti) i ne postoji mogućnost osnivanja Vrhovnog suda iznad Vrhovnog suda RS-a”, stoji u spomenutom prijedlogu. Traže promjenu i po pitanju funkcioniranja Suda BiH.
Jači entitetski sudovi
Po njima ova najveća sudska državna instancija u BiH ne može retroaktivno primjenjivati Kazneni zakon BiH iz 2003. godine, jer je to suprotno općem načelu po kojem se ti zakoni ne mogu naknadno primjenjivati. Iznimka je samo Kazneni zakon koji je blaži za počinitelje kaznenih dijela. U RS-u inzistiraju da Sud BiH ne može odlučivati o žalbama na prvostupanjsku presudu (takozvana žalbena mjerodavnost).
“Sud BiH ne može preuzimati predmete iz stvarne mjerodavnosti okružnih i županijskih sudova, a posebice za kaznena dijela koja su regulirana entitetskim zakonima. Također, ne može zauzimati konačan i pravnoobvezujući stav u svezi s provedbom zakona BiH i međunarodnih ugovora, što je suprotno načelu da su sudovi (suci) neovisni i samostalni i da odluke donose u skladu s Ustavom i zakonom”, ističu u zaključku vlasti manjeg bh. entiteta. Traže razdvajanje Visokog sudbenog vijeća od Visokog tužiteljskog vijeća.
