Na istom mjestu na kojem su prije 17 godina potražili spas pred nadiranjem srpskih vojnih snaga pod zapovjedništvom Ratka Mladića, preživjele žene i djeca Srebrenice jučer su pokopali posmrtne ostatke 520 svojih najbližih srodnika, koji su identificirani u proteklih godinu dana.
Nezadovoljstvo žrtava
U Memorijalnom centru Potočari, na lokaciji bivšeg kampa mirovnih snaga UN-a, do ove godine pokopano je 5137 žrtava genocida nad Bošnjacima Srebrenice, a vjeruje se kako masovne grobnice na prostoru istočne Bosne skrivaju posmrtne ostatke još oko dvije tisuće muškaraca i dječaka koji su se nakon pada Srebrenice, u srpnju 1995. godine, pokušali probiti do teritorija pod kontrolom Armije BiH. Među jučer pokopanih 520 žrtava su i posmrtni ostaci šestorice dječaka koji su u vrijeme kada su ubijeni imali tek 15 godina. Još 42 jučer pokopane žrtve imale su manje od 18 godina.Jučerašnja komemoracija i pokop žrtava prošli su bez uobičajenih političkih govora. Umorni od isprazne retorike, nebrige političkih struktura za preživjele Srebreničane i učestale zloupotrebe njihove tragedije u dnevnopolitičke svrhe, udruge srebreničkih stradalnika ultimativno su tražile od organizatora da ove godine obljetnica genocida protekne bez političkih govora. Srebreničani su nezadovoljni i zbog toga što, kako kažu, međunarodna zajednica nije dozvolila da na predstojećim lokalnim izborima u Srebrenici pravo glasa imaju svi oni koji su živjeli u toj općini 1991. Prije rata su, podsjetimo, od oko 37.000 stanovnika Srebrenice, 80 posto bili Bošnjaci, dok je danas u toj općini približno jednak broj Bošnjaka i Srba. Bilo je i prijedloga da se čak zabrani dolazak političkim izaslanstvima na jučerašnju komemoraciju, ali se od toga na kraju odustalo.
Neugodnost i zviždanje
Ipak, prilikom dolaska političkih izaslanstava u Potočare skupine Srebreničana zvižducima i povicima negodovanja pokazali su im da nisu dobrodošli. Iako je salva zvižduka bila usmjerena prvenstveno bosanskohercegovačkim političarima ovu neugodnost nisu mogli izbjeći ni strani gosti, posebice diplomati. Najgore je, ipak, prošao predsjednik Organizacijskog odbora i aktualni načelnik Srebrenice Ćamil Duraković koji je pogođen bocom u glavu, zbog čega je ušao u verbalni obračun s nekima od okupljenih sugrađana. Hrvatski premijer Zoran Milanović bio je najviše pozicionirani gost iz inozemstva na komemoraciji. Uime hrvatske Vlade Milanović je položio vijenac na spomenik žrtvama genocida. Novinarima je rekao da je Srebrenica uzvišeno i jako tužno mjesto. - To je puno tužnije mjesto nego što sam mislio dok sam putovao ovamo. Jednostavno je neshvatljivo da se to dogodilo, kazao je Milanović. Na pitanja novinara kako komentira to što srpskih dužnosnika nije bilo na komemoraciji, odgovorio je kako je siguran da će oni ipak doći.– Samo strpljivo, doći će oni... Jedini čiji su govor Srebreničani jučer bili spremni saslušati bio je glavni rabin sinagoge u New Yorku, Arthur Schneier, koji je i sam preživio holokaust. Poručio je da se brutalnost onoga što se ovdje dogodilo ne može zaboraviti i da se ne smije poricati i negirati. - Svijet nije upotrijebio svoju moć da zaustavi zločin. Šutnja nije rješenje. Ona samo ohrabruje počinitelje i na kraju se zbog nje krvlju plaća strašna cijena. To je lekcija koju svijet treba iznova učiti, kazao je Schneier. Prenio je i specijalnu poruku američkog predsjednika Baracka Obame koji se jasno usprotivio nijekanju srebreničkog genocida. Obama je poručio da će ime Srebrenice uvijek biti povezano s najmračnijim događajima iz 20. stoljeća. - SAD odbacuje nastojanja da se iskrivljuju razmjeri ovog zločina, da se opravda motiv za ovaj zločin, da se okrive žrtve i da se negira genocid, navodi se u izjavi Obame. Procjenjuje se da je jučerašnjoj komemoraciji nazočilo oko 40.000 ljudi. Jučer u Srebrenici nije bilo izaslanstva iz Srbije. Bivši predsjednik Srbije Boris Tadić je poručio Tomislavu Nikoliću kako je on, kao predsjednik, jučer morao biti u Potočarima. Uime vlasti RS-a, koje priznaju masovni zločin, ali ne i genocid, nazočile su tri ministrice iz Vlade RS-a. Vjerski obred predvodio je poglavar IZ u BiH reis-ul-ulema Mustafa Cerić.
