Dok susjedne zemlje uveliko razmatraju mogućnost zajedničkog diplomatskog predstavljanja u trećim zemljama, Bosna i Hercegovina je potpuno isključena iz ovog procesa. U nastojanju da ostvari uštede, Hrvatska je o mogućnosti suradnje u diplomatskom predstavljaju razgovarala s Crnom Gorom i Finskom, a očekuju se slični kontakti i s drugim zemljama. Sličnu inicijativu prema Sloveniji uputila je Srbija. BiH do sada nije uključena niti u jedan od ovih procesa, iako načelno interes u Sarajevu postoji.

Ideja prije osam godina

Još prije osam godina iz Ministarstva vanjskih poslova BiH plasirana je ideja o mogućnosti zajedničkog diplomatskog nastupa sa susjednim zemljama, čime bi se ostvarile značajne uštede. Primjerice, BiH ima vrlo razgranatu diplomatsku mrežu u arapskom svijetu, pa i u ostatku Azije. S druge strane, na području “crne Afrike”, Južne i Središnje Amerike, nema niti jedno veleposlanstvo. Upravo na tim prostorima Hrvatska i Srbija imaju veći broj diplomatskih predstavništava, pa zato ne čudi što se godinama povlači ideja o zajedničkom diplomatskom nastupu bilo kroz ustupanje dijela prostora diplomatima iz druge zemlje ili kroz zastupanje njihovih interesa. Primjer su skandinavske i zemlje Beneluksa, koje ovakvu praksu prakticiraju već desetljećima. Članica parlamentarnog Povjerenstva za vanjsku i trgovinsku politiku Dušanka Majkić, kaže kako je nepostojanje jedinstvene i konzistentne vanjske politike BiH glavni razlog što susjedne zemlje ne pokazuju interes za zajednički diplomatski nastup s BiH u trećim zemljama. -Dok ne napravimo jasnu viziju što želimo od naše DKP mreže ne možemo s drugima razgovarati o zajedničkom diplomatskom nastupu. Nažalost, još uvijek aktualni ministar vanjskih poslova je nanio veliku štetu BiH svojim djelovanjem u interesu samo jedne stranke i naroda. Trenutačno je vanjska politika BiH manifestacija interesa i želja samo bošnjačkog naroda, a ne sva tri naroda i cijele države, ističe Majkić.

Tadićeva ideja

Srbijanski predsjednik Boris Tadić je tijekom nedavnog posjeta Ljubljani iznio prijedlog da Srbija i Slovenija zajednički dijele neka diplomatska predstavništva bivše SFRJ koja bi u procesu sukcesije trebala pripasti državama nasljednicama, a još su u posjedu Srbije. U pitanju su neka od 24 veleposlanstava koje Srbija mora napustiti do kraja iduće godine i prepustiti ih drugim državama koje polažu pravo na sukcesiju imovine bivše države. Ovakav prijedlog naišao je na prilično hladnu reakciju u Sloveniji.

Stručni, znanstveni i tehnički poslovi skinuli su s ‘trona’ trgovinu’ Najveći poduzetnik postao je Pavao Vujnovac