U noći 14. veljače prije točno 66 godina partizanske su postrojbe iz Franjevačkog samostana sv. Petra i Pavla u Mostaru svezane odveli, a potom strijeljali provincijala fra Leona Petrovića, fra Grgu Vasilja, fra Bernarda Smoljana, fra Kažimira Bebeka, fra Jozu Bencuna, fra Rafu Prusinu i fra Nenada Pehara. Kako bi sakrili ratni zločin, njihova tijela bacili su u rijeku Neretvu, koja ni danas nisu pronađena. Dok u Ministarstvo pravosuđa u susjednoj RH 66 godina poslije pripremaju prve optužnice protiv partizanskih egzekutora i nalogodavaca, u BiH pokretanje sličnog sudskog postupka za počinjene zločine nad vojnim i civilnim zarobljenicima javno do sada nije spomenula niti jedna pravosudna institucija ili resorno ministarstvo.

Bez osude i lustracije

Dapače, pet godine nakon što je Vijeće Europe donijelo rezoluciju o osudi komunizma i komunističkih zločina, političke elite u BiH još nisu donijele zakon o lustraciji ili rezoluciju kojom bi konačno bila javno osuđena sva nedjela koja su počinjena u ime komunističkog režima. Za takav scenarij barem verbalno navijaju i nacionalne, ali i anacionalne, lijevo orijentirane stranke, čiji su čelnici uvjerenja da se o crnoj strani komunističke prošlosti treba jednom javno izjasniti. Nakon javne kritike koju je na ime komunističkih zločina izrekao SDP-ov dopredsjednik i član Predsjedništva BiH Željko Komšić, ništa se nije promijenilo.

Stranke o zločinima šute

Političke stranke, uključujući i SDP BiH, koje su tijekom predizborne kampanje obećavale razračunavanje s komunističkim zločinima, osim deklarativnih izjava i zahtjeva, na ovom području nisu se pomaknuli ni milimetra. Na adresu Tužiteljstva BiH do sada nije pristigla niti jedna optužnica u kojoj se nude dokazi o počinjenim ratnim zločinima iz razdoblja i nakon Drugoga svjetskog rata. Zahtjevi udruga političkih zatvorenika da se u državnom Parlamentu pokrene priča o osudi komunističkih zločina koji su činjeni u ime ovoga ideološkog i političkog obrasca, ostali su samo mrtvo slovo na papiru o kojem ni jedna stranka nije povela ozbiljnu raspravu.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura