Za manje od pola sata ispod blatnjavog pijuka prof. dr. Olega Mandića, uglednog palenteologa s Prirodoslovnog muzeja u Beču, na lokaciji Vran, aktivnom Dukića kamenolomu, tri kilometra udaljenog od Tomislavgrada, izroni desetak novih fosilnih ostataka kostiju praslona, čija se starost procjenjuje na oko 20 milijuna godina.
Nalazi struke
“Nalazi struke potvrđuju da se radi o jednom od najstarijih nalazišta kostiju praslona”, potvrdio je pred brojnim okupljenim novinarima i znanstvenicima senzacionalno paleontološko otkriće prof. dr. Oleg Mandić, pokazujući pred kamerama i fotoobjektivima pronađene kosti bića koje je duvanjskim krajem hodalo u doba novog miocena. U prevedenom, narodu razumljivom jeziku, to znači, objasnili su okupljeni vrhunski stručnjaci iz Zagreba, Sarajeva, Beča, Mostara, da je duvanjskim krajem prije 20 milijuna hodala starija vrsta slona - preteča mamuta.
“Evo još ostataka”, doviknula je Božena Čvorović, paleontolog iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu, pozorno pohranjujući ostatke važnog otkrića u vakuumiranu plastičnu vrećicu. “Sigurno je”, dodala je Jadranka Mauch-Lenardić s Hrvatske akademije znanosti u umjetnosti, da se radi o jednoj, možemo već sad slobodno kazati najvažnijoj lokaciji u svijetu, na kojoj postoji prava grobnica ostataka praslona. Ovim je potvrđeno da je Tomislavgrad na globalnoj paleontološkoj mapi uz Pakistan i München, pozicionirana kao nova, treća najvažnija lokacija oko koje se tek treba isplesti znanstvena priča. Za takvo važno znanstveno mapiranje duvanjskog kraja najzaslužniji je pronalazač prvih ostataka praslona, arheolog - amater Vinko Ljubas, koji je jučer uz znanstvenike bio glavna zvijezda pred medijskim kućama. Da se 15. kolovoza za blagdan Velike Gospe 2011. godine nije umjesto svečanih ručkova, koji se tada tradicionalno priređuju, zaputio u obližnji kamenolom, veliko znanstveno otkriće možda bi danas bilo obavijeno velom tajne.
“Inače, kao zaljubljenik u minerale i arheološka nalazišta otišao sam vidjeti ima li okamina i ugledao sam nešto, što po izgledu i težini nije sličilo na mineralošku formu. Bilo je puno lakše i nije podsjećalo na mineral već na kost, odnosno okaminu kosti. Znao sam da sam nešto važno pronašao. Evo, stigao je nakon godinu i pol dana i dokaz od struke da se radi o vrlo važnom otkriću slona i naravno da mi je drago da sam ga prvi, slučajno, pronašao. Sad neka struka i znanost učine svoje”, kazao je skromno pronalazač Vinko Ljubas.
Mjesto okupljanja struke
Zahvaljujući njegovom pronalasku, sad je u svjetskim znanstvenim analima Tomislavagrad označen kao lokacija “Gomphoterium-TG”. Zbog važnog otkrića na dubini od nekih osam do deset metara, cijela lokacija u idućih nekoliko mjeseci pa i godina bit će predmet brojnih istraživanja znanstvenih instituta iz Europe i svijeta. I lokalna općinska vlast ne sjedi skrštenih ruku. Svjesni veličine i važnosti ovog otkrića, načelnik općine Tomislavgrad Ivan Vukadin kaže kako planiraju pomoći otvaranje muzeja u kojem će biti izložen otkriveni ostatci praslona iz razdoblja novog miocena. Postoji ideja da se uz stručna istraživanja i predavanja ovo raritetno znanstveno otkriće stavi u službu turizma i turističke promidžbe mjesta. S tim se slaže i doc. dr. Jozo Bagarić iz Stručnog povjerenstva za istraživanje koji kaže da će se nakon znanstvene obrade cijele lokacije razmišljati o izgradnji muzeja. Nakon krunidbe kralja Tomislava, općina Tomislavgrad dobiva novu, ali puno opipljiviju prapovijesnu priču koja se stručno zove “Gomphoterium-TG”.
