G-20

Amerikanci traže povratak travanjskoga paketa

Dayton
REUTERS
21.09.2009.
u 23:00

U New Yorku će dio izaslanstva BiH lobirati tijekom susreta s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom za snažniju američku ulogu u preoblikovanju Daytona.

U Sjedinjenim Državama ponovno će se otvoriti rasprava o ustavnim promjenama u BiH i ulozi međunarodne zajednice - na marginama dva velika događaja. O dubini promjena Ustava u BiH potkraj tjedna će razgovarati predstavnici 20 najrazvijenijih zemalja svijeta, prije svega SAD-a, Europske unije i Rusije, koji će se održati u američkome gradu Pittsburghu.

To je najavio bivši visoki predstavnik u BiH i aktualni slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajčak. On, međutim, nije mogao otkriti do koje bi razine međunarodna zajednica bila uključena u ustavne promjene BiH, kada bi ih trebalo započeti te čime bi trebale rezultirati.

Prema neslužbenim tvrdnjama, američka administracija zauzima se za izmjene Ustava u BiH u nekoliko faza, pri čemu bi se dio promjena mogao dogoditi već ove godine, prije općih izbora u Bosni i Hercegovini zakazanih za sljedeću godinu. Ovaj svojevrsni povratak travanjskoga paketa na stol pregovarača, sada ne podržava najveći broj političkih stranaka.

Uz to, ustavne bi promjene, kako se doznaje, obuhvatile tek mali broj pitanja, kao što je način biranja članova Predsjedništva ili pak odlučivanja u državnome Parlamentu. Istodobno, Europljani su skloniji odložiti ustavne promjene. Tako bi se u "pitanju svih pitanja" interveniralo tek 2011. godine, no ni oko toga u Bruxellesu ne postoji jedinstveno mišljenje.

Za sada se tek svi načelno slažu kako bi ustavne promjene trebale omogućiti jednostavniji način donošenja odluka u državnim institucijama da bi zemlja mogla jednostavnije ispunjavati zahtjeve za približavanje Europskoj uniji. Također, u New Yorku će dio izaslanstva BiH, koje će sudjelovati i na Općoj skupštini UN-a, lobirati tijekom susreta s bivšim američkim predsjednikom Billom Clintonom za snažniju američku ulogu u preoblikovanju Daytona, čime bi se oslabila uloga Republike Srpske.

To se, prije svega, odnosi na entitetski veto i mogućnost blokada pri donošenju svih odluka u državnom Parlamentu. Vlasti u RS žestoko se protive mogućnosti nadglasavanja, prijeteći razlazom RS s BiH.

Ključne riječi

Želite prijaviti greške?