U današnjem vremenu s ubrzanim životnim tempom biti sretan zlata je vrijedno. Možete se osjećati sretnima ako sam sebi pomažete. Usamljenost nikako nije dobra, a često vodi do propasti ili promašaja u životu. Stoga je puno korisnije sudjelovati i u društvenim aktivnostima koje vas mogu udaljiti od samoće.
U jednom ispitivanju psiholozi su došli do zaključka da su muškarci, koji su bliži svojoj obitelji, prijateljima ili zajednici sretniji za razliku od onih koji su manje skloni društvu. Osim toga, sretniji muškarci su dugovječniji. Usamljeni ljudi općenito su loše i fizički i mentalno. Usamljenost je štetna, no ona može postojati čak i ako smo okruženi ljudima. Usamljenost može postojati i u braku. Primjerice, brak ispunjen sukobima katkad je gori nego rastava. Život ispunjen toplim odnosima štiti tijelo i um jer je snaga odnosa ono što je važno za opće zdravlje.
Dapače, nije važno biti u vezi jer se pokazalo da su bračni parovi koji su stalno u sukobu,manje sretni od onih koji nisu u braku. Snažniji odnosi dobri su za zdravlje, um i tijelo. Kada postoji osjećaj da se možete oslanjati na drugu osobu u uvjetima kad postoji problem, tada je jači poticaj boriti se protiv amnezije i slabljenja pamćenja. S druge strane, oni koji nemaju jače veze, teže rješavaju probleme i slabije pamte.
Dobar brak ne mora biti savršen i bez trzavica, ali mora biti kvalitetan, na zdravim temeljima i uz međusobnu podršku. Težak je posao održavanje dobrih odnosa, ali ustrajnost u tome dovodi do zdravlja i sreće zajedno. Uz provođenje više vremena s ljudima, dugotrajni odnosi mogu samo poboljšati zdravlje.
Biti sam nikako ne znači samoću i nesreću. Dapače, čovjek može biti sam, ali i sretan. Sreća često nema veze s ljubavnim odnosima. Postoje ljudi koji uživaju u samoći, ali nisu usamljeni, jer ima više načina da čovjek postigne stanje stvarne sreće. Na prvome se mjestu ne treba brinuti. Treba imati pozitivan pogled na život. Katkad naiđemo na probleme i poteškoće. U tim trenucima treba se uvijek sjetiti da, ako nema rješenja, onda se nema smisla brinuti jer tada će slučaj postati još veći. Pozitivan pogled na život ne znači gledati samo sebe. Treba poželjeti sreću svima, treba biti altruist u nekim situacijama. To ne znači da ne treba poželjeti uspjeh nekome tko čini zlo. Pomoć drugima ono je što daje unutarnje zadovoljstvo, da si od nekome od koristi. To ipak ne znači zadovoljavati i sebično laskati zbog straha od odbacivanja.
Čovjek može istinski biti sretan upravo kad ne ispunjava nečije zahtjeve koji su dio i neke ucjene.
Ako ne postoji emocionalna intima, onda nema ni kvalitetne fizičke intime. Ako jedan od partnera može reći sve svoje stavove, želje i potrebe, a drugi se to ne usuđuje, nego razumije, to znači da imaju kvalitetnu emocionalnu intimu. To je rezultat većeg povjerenja u partnera, što će se odraziti i na seksualni život. Ključ sreće u braku, a i u svim segmentima, ovisi o balansu između fizičke i intimne povezanosti.
Trajna sreća ne ovisi o nagomilavanju materijalnih dobara. Prava sreća ovisi o nizu čimbenika, baš kao i o zdravlju. Uvjeti sreće ovise o pojedincu, a razlikuju se od čovjeka do čovjeka. Ono što jednog čini sretnijim drugom uopće ne pričinjava radost. Osim toga, kod iste te osobe stav se mijenja s godinama, tako da ono što ga je ponekad radovalo kasnije mu ne znači ništa.
Rezultat mnogih istraživanja pokazuje da ljudi nisu istinski sretni ako su zaokupljeni zgrtanjem materijalnih dobara, a zanemaruju duhovne i moralne vrijednosti. “Neka u vašem životu ne bude ljubavi prema novcu, nego budite zadovoljni onime što imate”, to je citat iz Biblije.
Zavidan čovjek nije sretan. On ne podnosi tuđi uspjeh. Nije zadovoljan zbog onog što je netko postigao i priželjkuje ono što drugi ima. Zavist je isto kao otrov. Pitanje je kako prepoznati tu osobinu kod sebe. Osim toga, kako je se riješiti.
Ljudi obično zavide onima koji su im slični, npr. ista dob, životno iskustvo ili društveni položaj.
Zavist svakodnevno oko sebe možete vidjeti na djelu. Ona može dovesti do mržnje, sukoba, čak i ubojstva. Primjer toga je Šefka Hodžić, neplodna žena koja je, zbog zavisti prema svojoj trudnoj prijateljici Aliji Hasanović, ubila je i izvadila iz nje dijete kao da je ona rodila.
Zavist može toliko zatrovati čovjekov um da on više nije u stanju uživati u onome što je dobro u njegovu životu. Zavist možemo iskorijeniti iz svog srca tako što se trudimo biti istinski ponizni i skromni. Te lijepe osobine pomoći će nam da zapažamo i cijenimo tuđe vrijeme. Istinski vjernik bilo koje vjere jest sretna osoba.
Biti sretan iziskuje to da osoba bude aktivno angažirana duševno, umno i fizički. Ljudi koji imaju pozitivan stav prema životu ne predaju se lako i znaju se nositi sa životnim neuspjesima. Narodna izreka kaže: “Slomljen duh suši kost”.
Kako bismo se mogli uspješno nositi sa životnim problemima, moramo biti svjesni činjenice da su pogreške i neuspjesi sastavni dio života, tako kažu psiholozi Robert Brooks i Sam Goldstein.
Istraživanje psihologije pokazalo je da će nam dobro razmišljanje o pozitivnim stranama života i pokazivanje zahvalnosti, kada drugi učine nešto lijepo za nas, pomoći da budemo sretniji i zadovoljniji.
Sretni ljudi imaju skromnu razinu očekivanja i težnje. Jednostavno, oni priželjkuju samo ono što mogu dobiti. Nesretni ljudi nikada ne uspijevaju dobiti ono što žele. Sretni ljudi rade ono u čemu uživaju i uživaju u onome što rade. Nikako ne treba birati ili raditi poslove koje mrzite.
Ne treba gubiti vrijeme i trud na stvarima iz prošlosti. Isto tako, ne sanjarite o idealiziranoj budućnosti koja ne postoji.
U svemu treba biti fleksibilan, u odabiru puta i ciljeva svoga života, a po potrebi te ciljeve revidirati.
Tajna sretne okolnosti leži u tome da aktivno njegujete odnos s ljudima koji su vama važni. Kako primate sreću od drugih tako i vi trebate davati drugima sreću. Ljudi koji se izoliraju uglavnom su nesretni jer aktivni društveni rad čini čovjeka sretnijim.
Bitno je u svakodnevnom životu ne uspoređivati se s drugima jer zavist čini čovjeka nesretnim.
U životu nastojte biti ono što jeste.
Kada sve sumiramo, što bismo kazali - što je sreća? Rekao bih da je sreća emocionalno stanje u kojem smo zadovoljni.•
