U tijeku ovog ožujka u velikoj mjeri bit će određena budućnost Bosne i Hercegovine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u prošli se utorak obratila u Europskom parlamentu, obećavši to da će EK Bosni i Hercegovini dati "zeleno svjetlo" za otvaranje pregovora s Europskom unijom. Kazala je kako je BiH u posljednjih godinu dana napravila najveći napredak u prethodnih deset godina kada je riječ o europskom putu. Istaknula je Zakon o sprječavanju sukoba interesa te Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. Pozdravila je i druge pozitivne procese na državnoj razini zbog kojih BiH zaslužuje "zeleno svjetlo". No, nije istaknuto hoće li BiH odmah nakon donošenja odluke 21. ožujka dobiti i datum Međuvladine konferencije na kojoj bi se i službeno ušlo u pregovore.
Posebno je naglasila da je BiH sada u potpunosti usklađena s vanjskom i sigurnosnom politikom EU-a, što je ključno u trenutačnim geopolitičkim previranjima. Navela je da BiH pokazuje kako može ispuniti kriterije za članstvo, naglasivši: "Odlučili smo preporučiti Europskom vijeću da dadne BiH 'zeleno svjetlo' za početak pregovora!" Valja citirati rečenice Europske komisije: "U svjetlu rezultata postignutih od 2022. Komisija smatra da BiH postiže potrebnu razinu usklađenosti s kriterijima za članstvo. Stoga Komisija preporučuje Vijeću da otvori pregovore o pristupanju s Bosnom i Hercegovinom u skladu s točkom 17. zaključaka Europskog vijeća od 14. i 15. prosinca 2023."
Europsko vijeće će 21. ožujka donijeti odluku o ulasku BiH u procese pregovora. Očekuje se da odluka bude pozitivna. Velike zasluge za sve pripadaju Vladi Republike Hrvatske, osobito premijeru Andreju Plenkoviću. Vlada RH pozdravila je usvajanje izvješća EK, a premijer Plenković istaknuo je kako je ovo uistinu povijesni iskorak za BiH, kao i jedno od najvažnijih vanjskopolitičkih postignuća Hrvatske. Na tome je i osobno radio još od 2016. godine, kada je kao zastupnik u Europskom parlamentu zajedno s kolegama pomogao tadašnjem predsjedatelju članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću u podnošenju zahtjeva za članstvo BiH u EU. Osobno je pomogao da BiH 2022. godine dobije status zemlje kandidatkinje za članstvo, a treba se prisjetiti njegove uloge na Europskom vijeću u prosincu prošle godine, kada je izboren pozitivniji tekst zaključaka, kojim je otvoren prostor da BiH dobije "zeleno svjetlo" i da može uskočiti u posljednji vlak za EU. No, naglasio je potrebu što skorijeg postizanja dogovora o izbornoj reformi koja će jamčiti jednakopravnost bh. Hrvata, a to bi trebalo lakše ići nakon otvaranja pristupnih pregovora. HDZ BiH poziva partnere na vlasti na žurno postizanje dogovora oko izmjena Izbornog zakona.
Na ruku BiH ide i sve vidljivija i agresivnija politika Kremlja. Vjerujemo da su svi u EU shvatili to da "zeleno svjetlo" iz Bruxellesa razbija mrak s Urala koji se razvidno širi i u smjeru BiH. Otvaranjem "zelenog svjetla" u ožujku BiH se prestaje vrtjeti u balkanskom kružnom toku. To zeleno svjetlo ujedno je i svjetlo na kraju tunela, a iz tog tunela put vodi samo u Europu. Sve proeuropske snage u BiH čekale su to "zeleno svjetlo" kao ozebli sunca, a stiže s prvim danima kalendarskog proljeća. I to u trenutku kad je BiH prijetila i institucionalna kriza opasnih razmjera. Valja očekivati to da će "zeleno svjetlo" iz Bruxellesa u značajnoj mjeri relaksirati odnose na političkoj sceni u BiH, otkočiti blokade. Samo prihvaćanje europskih standarda veliki je napredak BiH samo po sebi i za sebe.
No, valja reći da nije vrijeme za neku preveliku EU-foriju, članstvo u EU na dugu je štapu. Valjat će zasukati rukave i raditi na potrebnim reformama te osujetiti sve retrogradne strukture kojima nije do europske budućnosti BiH. Bilo kako bilo, pred BiH je puno toga delikatnoga. Sve može ovisiti o europskim i američkim izborima. Ujak Sam daytonsko čedo dao je na skrbništvo staroj dami Europi, a ona ima znane instrumente - mrkvu i batinu. BiH vapi za financijskim injekcijama EU-a, a koga je moliti, nije ga srditi! Usvojenim Zakonom o sukobu interesa i Zakonom o sprječavanju pranja novca na aktualnosti gubi vic o klincu sklonom sitnom kriminalu. Pitali su klinca što bi želio biti kad odraste, a on je odgovorio:
- Želio bih biti u sukobu interesa.
Neka su balkanska nepisana pravila u crno zavila zemlje bivše države i ukupnog Balkana. Dobar dio Europe i dalje će s podozrenjem gledati na svoj jugoistok. Ne baš kao svojedobno Josip Broz kad je narodima i narodnostima u njegovoj komunističkoj Jugovini kazao:
- Ne znam što bih vam rekao kad vas je pola za Goli otok!
Sve političke strukture u BiH moraju se finije ponašati prema staroj dami Europi. Kad bude stani-pani, samo ona može pomoći. Sve nas to podsjeti na nezgodnu zgodu između Muje i Fatine mačke. Mujo nije podnosio Fatinu mačku i jedne je prigode krišom odnese na kraj grada. Kad se vratio doma, mačka je ležala na kauču. Drugi je put odnese još dalje, a kad se vratio doma, zatekao je mačku kako prede u njegovoj fotelji. Onda je nakon nekoliko dana odnese duboko u šumu i sam zaluta, a počela je padati noć. Mujo nazove Fatu mobitelom:
- Fato, je li mačka doma?
- Je, je, nego gdje - odgovori Fata.
- Daj mi je malo na telefon - zamoli je Mujo.
