Iako su Hercegovci skloni isticati bogatstva svog podneblja, praktično to nisu potvrdili, jer niti od jednog autohtonog proizvoda nisu napraviti biznis. Nikola Kezić, profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, predsjednik Komisije za ocjenjivanjem meda, kaže kako je hercegovački med izuzetno cijenjen, spada u najbolje medove koje kontroliramo. - Ocjenjivanje meda osim u Hercegovini, provodimo u cijeloj RH. Hercegovački med spada među najkvalitetnije. Ovogodišnji je izuzetne kakvoće. Svi na analizu predani uzorci zadovoljili su osnovne kriterije. Da je med izuzetne kakvoće svjedoči veliki broj zlatnih i srebrenih odličja i samo dva brončana. Međutim, proizvedene količine su znatno manje od uobičajenih, meda nema. Manja proizvodnja posljedica je suše koja će imati i značajne posljedice na pčele koje se moraju prilagođavati, pa očekujemo povećani broj gubitka tijekom zime zbog nedostatka proteinskog i vitaminsko-mineralnog dijela hrane koju kroz pelud dobivaju. Povišene temperature daju priliku uvjetno rečeno parazitima, odnosno insektima koji žive na bilju, kao što su lisne i štitaste uši da se u većem broju razviju i time ponude veće količine medne rose i tako dijelom nadoknade manjak meda od nektara, što je bio slučaj ove godine. Niz pčelara ostao je bez meda, ali u kritičnim godinama treba ulagati u vlastito znanje. Med i pčelarstvo imaju budućnost. Mi koristimo samo do 10 posto pčelinje paše koja se nalazi na ovom području. Jedini problem je u dostupnosti paše, jer postojeći pčelari su se orijentirali na postojeće ceste. Treba raditi na probijanju putova na nova područja gdje se nalazi najkvalitetniji med. Unatoč fami oko utjecaja mobitela na pčele, koju su poticali pravi pomori pčela u pojedinim dijelovima svijeta, prof. Kezić ističe da su najnovija ispitivanja pokazala da je utjecaj minimalan. Prva ispitivanja su rađena na temelju mobitela stavljenog u košnice, što je i dovelo do širenja panike, ali bez osnove.

Nekretninska kriza stigla do Slovenije, sivi oblaci idu prema Hrvatskoj