Predstavnici Europske komisije zatražili su od vlasti Bosne i Hercegovine da za pola godina odgode popis pučanstva smatrajući da nisu obavljene sve tehničke pripreme, ali i da postoje prijepori vezani uz sadržaj popisnog listića, doznaje Večernjak. Direktor u Uredu za statistiku Europske komisije EUROSTAT-a jučer je boravio u BiH kako bi procijenio spremnosti BiH za predstojeći popis pučanstva koji se trebao provesti u prvih petnaest dana mjeseca travnja. Da postoje prijepori, nagovijestilo se već jučer kada je naprasno otkazana konferencija za novinare koju je trebao održati direktor EUROSTAT-a Everaers u pratnji zamjenika šefa Izaslanstva Europske unije u BiH Renzom Daviddijem.

Službeni put

U Agenciji za statistiku BiH jučer nisu imali informaciju o tome hoće li popis biti odgođen. Iz EUROSTAT-a ranije su zatražili da se njihov direktor susretne s predsjedateljem Vijeća ministara BiH Vjekoslavom Bevandom. Budući da se Bevanda nalazi na službenom putu, do ovoga sastanka nije došlo. Iz Bevandina Ureda demantirali su, pak, da predstavnici EUROSTAT-a nisu imali odgovarajući osobu s kojom bi razgovarali i predali izvješća. Objasnili su da je predsjedatelj Vijeća ministara BiH na vrijeme obavijestio Izaslanstvo EU da će u ovome razdoblju biti na službenom putu, ali je predložio da se izaslanstvo sastane s predstojnikom Ureda predsjedatelja Eugenom Šuškom i savjetnikom predsjedatelja Goranom Krtalićem, koji su bilo ovlašteni da s punim kompetencijama obave razgovor. Međutim, izaslanstvo EUROSTAT-a se oglušilo na taj prijedlog i nije odgovorilo niti pozitivno niti negativno na dostavljeni dopis. Everaers se na kraju ipak susreo s Milinovićem. Kako se doznaje, posljednje četvrto izvješće o pripremi za provedbu popisa pučanstva koji je izradila Agencija za statistiku nije se našlo na sjednici Vijeća ministara BiH upravo stoga jer nije bilo do kraja pripremljeno.

Prijepori

Istodobno iz Ureda za statistiku Europske komisije zatražili su jasno očitovanje oko sadržaja pojedinih stavki u popisnome listiću. Najviše pozornosti i u javnosti su izazvale odredbe da se građani BiH mogu izjasniti kao jedni od tri konstitutivna naroda Hrvati, Srbi ili Bošnjaci te kao ‘ostali’. Postoje prijedlozi, koji su posve utemeljeni da se ostavi prazna rubrika u kojoj bi se upisivali i predstavnici manjinskih naroda. Prijepor je u tome što se ne mogu u istu skupinu ‘ostalih’ svrstati i Crnogorci, Bosanci, Hercegovci, Marsovci, kako su se pojedini izjašnjavali u pripremnom popisu.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura