Vijeće ministara BiH stvorilo je sve uvjete za održavanje popisa pučanstva, osiguravajući najveći iznos novca u proračunu, ali i rješavajući prijeporna pitanja vezana uz državljanstvo ili nacionalnu opredijeljenost te materinski jezik i vjeroispovijest, unatoč prigovorima predstavnika manjinskih naroda kako se samo favoriziraju konstitutivni narodi.

Dvojno državljanstvo

Prema dostavljenim rješenjima koje su dobili ministri i koji su se s tim usuglasili, a što objavljuje i Večernjak, pitanje u vezi s državljanstvom sadržavat će obvezne odgovore Bosne i Hercegovine, BiH i druge države, druge države i bez državljanstva te mogućnost izjašnjavanja o entitetskom državljanstvu. Najveći broj Hrvata posjeduje i državljanstvo Hrvatske te nema ništa sporno da prijave posjedovanje toga dvojnog državljanstva uz matično u BiH. Prema navodima iz popisnice koju je utvrdilo Vijeća ministara BiH u posebnoj rubrici za pitanje nacionalne pripadnosti će se uz tri konstitutivna naroda Bošnjake, Srbe i Hrvate, neopredijeljene, one koji se ne žele izjasniti, ostaviti prazan prostor za upisivanje i drugih nacionalnih manjina. Jednak je slučaj i s materinskim jezikom, odnosno vjeroispovijesti gdje će uz tri dominantne jezične skupine postojati i mogućnost upisivanja posebnog jezika ili pak tri religije, mogućnost da se osoba izjasni kao agnostik, ateist, da se ne izjasni ili pak navede pripadnost nekoj drugoj vjeri ili sekti.

Muslimani i Bošnjaci

I dok su geodetski zavodi iz Federacije BiH, odnosno Brčko Distrikta, dostavili izvješća kako je sve spremno za popisna područja, odnosno krugove, naloženo je Geodetskoj službi Republike Srpske da ubrza izradu tih dokumenata, a procjenjuje se kako je završeno 70 posto toga posla. Donesena je i odluka da se šifrarnici, na temelju kojega će se pribrajati podaci oko pojedinih kategorija odgovora, naprave nakon provedbe popisa pučanstva. No, pri tome su iz federalnog Zavoda za statistiku pokušali ugurati da se prije popisa izjednače Bošnjaci odnosno Muslimani nakon provedenog popisa pučanstva. To su opravdali time da su se po Ustavu SFRJ iz 1971. godine pripadnici ovoga naroda izjašnjavali kao Muslimani, a da se najveći broj ovoga naroda od 1994. godine po odredbama Ustava Republike BiH izjašnjava kao Bošnjak. Kako ne bi došlo do zabune, predlaže ovaj zavod izjašnjavanje Bošnjaka odnosno Muslimana treba jednako tretirati. O tome odluka nije donesena, jednako kao što je i jasno da će se sve manjine posebno tretirati, ne kao ‘ostali’, nego primjerice kao posebne skupine Bosanci, Hercegovci, Bosanskohercegovci, ili pak predstavnici neke druge manjine.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura