Sanjam Europu u kojoj biti izbjeglica nije kazneno djelo, koja promiče i štiti prava svakog, o kojoj se neće moći kazati da je njezino zauzimanje za ljudska prava bilo njezina posljednja utopija, riječi su kojima je papa Franjo zaključio svoj govor u Vatikanu po primitku nagrade Karlo Veliki.
Vraćanje humanizmu
Dugi i intenzivni govor Franjo je zaključio svojim viđenjem Europe, odnosno, kako je kazao, snovima o Europi u kojoj „mladi udišu čist zrak poštenja, vole kulturu i jednostavan život koji nije zagađen beskonačnim konzumerističkim potrebama“, gdje mladi neće imati problema zbog nedostatka posla. Bio je to veliki poziv Europi da se vrati humanizmu na kojem je utemeljena jer danas više nego ikad prije treba rušiti zidove i graditi mostove.
Osjeća se potreba za Europom sposobnom da da svjetla novom humanizmu utemeljenom na trima sposobnostima: sposobnosti integriranja, sposobnosti dijaloga i sposobnosti generiranja. Franjo je prvi papa koji je dobio nagradu Karlo Veliki (Ivanu Pavlu II. 2004. dodijeljena je posebna nagrada Karlo Veliki). Na svečanosti u Kraljevskoj dvorani vatikanske palače govorili su Marcel Philipp, gradonačelnik Aachena, grada koji dodjeljuje nagradu, predsjednici Europskog parlamenta Martin Schultz, Europskog vijeća Donald Tusk i Europske komisije Jean-Claude Juncker, a u dvorani su bili, uz ostale, njemačka kancelarka Angela Merkel, talijanski premijer Matteo Renzi, španjolski kralj Filip VI...
Franjo je treći neeuropljanin, premda su mu roditelji Talijani, koji dobiva tu nagradu. Prethodno je bila dodijeljena američkom ministru vanjskih poslova Georgeu Marshallu 1959. i američkom predsjedniku Billu Clintonu 2000. godine. Franji je dodijeljena nagrada za njegovo izvanredno zauzimanje za mir, razumijevanje i milosrdnost u europskom društvu vrijednosti. Papa odbija sve nagrade, ali je ovu prihvatio i odmah je posvetio Europi, odnosno podijelio je s Europljanima koji imaju multikulturalni identitet, kako je kazao.
Mladi su naša sadašnjost
Franjo je podsjetio na utemeljitelje jedinstvene Europe, pozvao je na odbacivanje egoizma i pitao se: „Što ti se sada događa, Europo, koja si bila humanistička, demokratska, slobodarska i zaštitnica ljudskih prava?“ Podsjetio je na riječi jednog od osnivača Europske unije, Roberta Schumana, koji je govorio o solidarnosti i gradnji mostova. Budućnost Zapada u opasnosti je od uniformiranja misli i osjećaja, citirao je Franjo riječi njemačkog kancelara Konrada Adenauera.
Pozvao je na stvaranje kulture dijaloga koja znači znati slušati stranca, migranta. „Iza mnogih sukoba često stoje interesi ekonomskih skupina“, kazao je Franjo i naglasio potrebu zaštite ljudi kako oni ne bi bili upotrijebljeni za pogrešne ciljeve. Izrazio je potrebu uključivanja mladih u ostvarenje promjena jer, kako je kazao, „oni nisu naša budućnost, već su naša sadašnjost“. Pravedna raspodjela plodova zemlje i ljudski posao moralna su obveza. – Potrebno je prijeći s tekuće ekonomije na socijalnu ekonomiju, na socijalnu tržišnu ekonomiju – kazao je Franjo i onda nabrojio svoje snove o Europi, o novom europskom humanizmu. – Sanjam Europu koja se brine o djetetu, koja kao bratu pomaže siromahu i koja ugošćuje one koji nemaju više ništa i traže zaštitu – poručio je u nadahnutom i emotivnom govoru Sveti Otac.
