Nakon migrantske krize, pandemija koronavirusa stavlja na opasnu kušnju jedinstvo Europske unije zbog nezadovoljstva zemalja juga sebičnošću sjevernih zemalja.
U borbi s neviđenom sanitarnom krizom koja bi gospodarstvo EU-a mogla baciti na koljena, dvadesetsedmorica se ne uspijevaju dogovoriti o snažnom zajedničkom financijskom odgovoru.
"Ozračje koje, čini se, vlada između predsjednika država i vlada i nedostatak europske solidarnosti smrtna su opasnost za Europsku uniju", upozorio je bivši predsjednik Europske komisije Jacques Delors.
Nekadašnji francuski ministar gospodarstva kojemu su 94 godine i koji je dužnost predsjednika EK-a obnašao od 1985. do 1995., prekinuo je šutnju kako bi upozorio: "Virus se vratio".
Kao i u krizi javnog duga eurozone koja je izbila 2010. nakon financijske krize 2008., ponovo se pojavio stari rascjep između sjevernih zemalja kao što su Njemačka i Nizozemska koje imaju zdrave javne financije i južnih, poput Italije i Španjolske, pa i Francuske, optuženih za proračunsku popustljivost.
Talijanski premijer Giuseppe Conte, čija zemlja ima najveći broj umrlih od koronavirusa u svijetu, pozvao je EU da "ne čini tragične pogreške". U protivnom "čitava bi europska građevina mogla izgubiti svoj smisao postojanja", rekao je za talijanski dnevni list Il Sole 24 Ore od subote.
Istu zabrinutost dijeli i francuski predsjednik Emmanuel Macron: "Ovu krizu nećemo prebroditi bez snažne europske solidarnosti, na zdravstvenom i na proračunskom planu", upozorio je u razgovoru za talijanske novine u petak navečer.
"Svode li se EU i eurozona na monetarnu instituciju i skup labavih pravila koji svakoj zemlji omogućuju da radi po svome? Ili djelujemo zajedno kako bismo financirali naše troškove i naše potrebe u ovoj pogubnoj krizi?", upitao se Emmanuel Macron.
Devet zemalja, uključujući Italiju, Francusku i Španjolsku zatražile su u pismu upućenom predsjedniku Europskog vijeća Charlesu Michelu da se omogući izdavanje zajedničkih obveznica kojima bi se financirala potpora zdravstvenim sustavima u borbi protiv koronavirusa te pomoglo gospodarstvu.
Riječ je o tzv. korona-obveznicama, za koje bi svi zajednički jamčili i koje bi onda omogućile i jeftinije zaduživanje pojedinih članica za potrebe suočavanja s krizom.
Međutim, Njemačka i Nizozemska snažno se protive zajedničkim obveznicama.
Njemačka kancelarka Angela Merkel i nizozemski premijer Mark Rutte strahuju među ostalim da bi takva solidarnost s jugom mogla ići na ruku populističkim strankama koje su u usponu, piše France presse.
Oni predlažu da se aktivira fond za spašavanje eurozone čime bi se mogle kreditirati zemlje u financijskim teškoćama.
No i u Njemačkoj i u Nizozemskoj sve se češće čuju pozivi na veću solidarnost.
Tako je bivši njemački ministar vanjskih poslova i gospodarstva, socijaldemokrat Sigmar Gabriel izrazio zabrinutost da bi se "Europa mogla raspasti", a predsjednik nizozemske središnje banke Klaas Knot upozorio je premijera Ruttea: "Kuća gori. Svi napori moraju sada biti usmjereni na gašenje požara".
