Zemlje kao što su Hrvatska i Grčka, koje su poduzele rane mjere za suzbijanje epidemije, postigle su dobre rezultate zahvaljujući uspješnoj suradnji s građanima naučenima na izvanredne situacije, prije svega zbog nedavnog rata i(li) financijske katastrofe, piše u svom opširnom članku jedna od najuglednijih svjetskih tiskovina, New York Times.
Kako je koronavirus zavladao svijetom, tako se pojavio neočekivano paradoks: bogate nacije nisu nužno bolje u borbi protiv krize od siromašnijih država, piše New York Times. Bogate zemlje, koje su tradicionalno sposobne brzo rasporediti resurse i odgovoriti na izvanredne situacije s pomoću dobro financiranih državnih mehanizama namijenjenih krizama, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa. COVID-19 ozbiljno je pogodio Veliku Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće europske ekonomije.
No manje, siromašnije države u Europi brzo su se nametnule i primijenile stroga ograničenja, držale su ih se i do sada su postigle bolje rezultate u zadržavanju virusa. Te zemlje, od kojih neke sada oprezno otvaraju svoja gospodarstva i društva, mogle su se okrenuti iskustvima iz relativno nedavnih poteškoća kako bi se bolje nosile s krizom. Primjerice, u Hrvatskoj i Grčkoj, piše NY Times, vlasti optimistično gledaju na rasplet krize upravo zbog izdržljivosti koju su ljudi pokazali tijekom koronakrize. – U Hrvatskoj se mnogi sjećaju kako su tijekom rata bili zabarikadirani u zatvorenim skloništima i slušali sirene kako neprestano zavijaju. S druge strane, u Grčkoj, gdje je velika gospodarska kriza u svježem sjećanju, činjenica da trećina stanovništva nema posao nije nova – piše reporterka NY Timesa Matina Stevis-Gridneff.
Ive Morović (45), poznati zadarski brijač, prisjetio se u razgovoru za NY Times ratnih vremena kada je optužen jer je tijekom jednog napada na grad potrčao na obližnje brdo kako bi upalio sirenu.
– Bio sam dijete. Sjećam se da sam igrao nogomet kada sam vidio projektile kako padaju s neba – rekao je. Vjeruje da je discipliniran i pribran način kojim su Hrvati odgovorili na pandemiju rezultat sličnih iskustava koje su imali tijekom rata, ali i u nasljeđu komunizma. – Ljudi se danas boje, a disciplina koju imamo pomaže nam da se uskladimo i stvara neku vrstu prisilnog jedinstva – smatra Morović. Analizirajući različite reakcije na pandemiju, akademici sa Sveučilišta u Oxfordu razvili su ljestvicu strogosti, nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa. Po toj ljestvici, Hrvatska je među zemljama s najstrožim mjerama.
Sve u svemu, strože mjere uvedene su u istočnoj Europi nego u zapadnoj Europi, rekao je Thomas Hale, izvanredni profesor za javnu politiku na vladinoj školi Blavatnik na Sveučilištu Oxford i vođa projekta. Mnogima od tih europskih zemalja upravljaju desničarske uprave. – Hrvatska je otišla do maksimuma naše skale. Postojao je snažan službeni odgovor na krizu – rekao je Hale. NY Times podsjeća da su strogo upravljanje krizom i, posljedično, dobri epidemiološki rezultati omogućili hrvatskim vlastima da već 27. travnja, među prvima u Europi, krenu s ublažavanjem nekih mjera. Grčka je svoje strogo zatvaranje počela ukidati 4. svibnja, a i druge države u istočnoj Europi, poput Češke i Slovenije, postupno se vraćaju u normalu. Profesorica Frosso Motti-Stefanidi, koja predaje na Sveučilištu u Ateni i globalni je autoritet kada je u pitanju takva vrsta otpornosti, rekla je da se ta osobina najbolje veže uz ''osobu ili društvo koje dobro funkcionira usprkos doživljenom akutnom stresu ili dugoročnim nedaćama''.
U kontekstu pandemije koronavirusa, rekla je, sama otpornost ne objašnjava zašto neke zemlje bolje rješavaju krizu: Pozitivni ishodi oslanjaju se na građane koji vjeruju da su mjere koje vlada poduzimaju odgovarajuće, vodeći se s povjerenjem i poštovanjem. – Otpornost i strogost idu ruku pod ruku kako bismo se suočili s epidemijom – rekla je.
U Hrvatskoj, gospodin Morović rekao je da je uvjeren kako će zdravstvena slika ostati povoljna čak i kad se zemlja ponovno otvori, ali napominje i da je spreman za nove restrikcije ako se situacija pogorša. – Otkrili smo koje su rizične skupine. Njih bismo trebali izolirati i pobrinuti se da ostanu sigurne, a mladi neka se vraćaju na posao, poručuje ovaj Zadranin. – Ali, vrlo je jednostavno, ako se infekcija vrati, svi bismo se trebali ponovno zatvoriti – zaključuje Morović razgovor s New York Timesom.
