Zelena tranzicija

Sporazum o klimi: Nakon cjelonoćnog pregovaranja dogovoreni ustupci...

klimatske promjene
12.12.2020.
u 09:18

Ambiciozniji cilj smanjenja emisije stakleničkih plinova: s dosad planiranog smanjenja od 40 posto, na smanjenje od najmanje 55 posto do 2030. u odnosu na emisije iz 1990., referentne godine. Zaključci Europskog vijeća s tim ciljem, koji Europsku uniju potvrđuje kao globalnog lidera u borbi za spas planeta od klimatskih promjena, usvojeni su jučer ujutro nakon cjelonoćne rasprave koja se odužila jer je Poljska blokirala prvotni nacrt zaključaka i tražila da se nadopišu dodatna jamstva da Poljaci neće zbog te zelene tranzicije biti u financijskom gubitku. Sličan argument u raspravi imala je i Hrvatska.

Njemački uspjeh za oproštaj

Hrvatsku je intervenciju pročitao slovenski premijer Janez Janša jer hrvatskog premijera Andreja Plenkovića nije bilo zbog oporavka od bolesti COVID-19, a predsjednik Republike Zoran Milanović odbio je ponudu da zamijeni Plenkovića. Hrvatska intervencija u raspravi o klimatskim ciljevima, koju je izrekao Janša, spominjala je da “Fond za modernizaciju uzme u obzir povećane investicijske potrebe”, što je diplomatska verzija poruke da nam treba novac iz novog EU fonda ako ćemo pristati na ambicioznije klimatske ciljeve.

No, poljski je premijer najviše inzistirao, prijetio i blokadom unaprijed pripremljenih zaključaka, spremnih za usvajanje. Na kraju je, ipak, postignut kompromis, baš kao što je ranije tijekom večeri u četvrtak deblokirana finalizacija financijskog paketa za financiranje zelene tranzicije i oporavak EU od korona-krize, težak čak 1824 milijarde eura. Taj financijski paket blokirale su Poljska i Mađarska, ali su popustile nakon kompromisa u režiji Njemačke, trenutne predsjedateljice Vijećem EU, koji je takav da svi nakon njega tvrde da su zadovoljni i da su dobili što su tražili. Posljednji summit lidera Europske unije u šestomjesečnom njemačkom predsjedanju Vijećem tako je završio vrlo uspješno: izglasan je i megaproračun EU, prošao je i novi mehanizam koji prvi put veže pravo na novac iz EU fondova uz obvezu poštivanja vladavine prava, i usvojen je ambiciozniji cilj Unije u borbi protiv klimatskih promjena.

– Smanjenjem emisije stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030. jasno kročimo prema postizanju klimatske neutralnosti Europske unije do 2050. godine. Sve države EU trebale bi imati koristi od zelene tranzicije koja znači ekonomski rast, čišći okoliš i zdravije građane – rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Cilj od 55 posto ne znači da svaka država članica mora doseći baš tu brojku u smanjenju zagađenja, nego cijela EU u prosjeku, a unutar nje neki manje, neki više. Svaka država zadržava pravo da sama određuje svoj energetski miks unutar dogovorenih okvira. Neki uz manju, a neki uz puno veću pomoć iz Fonda za modernizaciju. Već ranije je smišljen Fond za pravednu tranziciju, kao blagajna iz koje će se dijeliti pomoć onima koji u zelenoj tranziciji moraju odustajati od nekih gospodarskih modela i profitabilnih, no previše prljavih industrija. Ali novac iz tog Fonda za pravednu tranziciju neće biti dovoljan, pogotovo ne za zemlje poput Poljske, koja tvrdi da njezin pristanak na ambiciozan klimatski cilj od -55 posto iziskuje “golemi napor” koji mora biti praćen jednako golemim dodatnim iznosima iz EU, objašnjavali su Poljaci čitavu noć.

I na kraju, kad je svanulo, dobili neke ustupke. Ti ustupci trebali bi ići i u korist Hrvatskoj, za koju su izazovi dosezanja klimatskih ciljeva sličniji onima u, primjerice, Poljskoj, nego u Nizozemskoj ili nekoj puno razvijenijoj državi. Hrvatska, za razliku od Poljske, a više usporedivo sa Slovenijom i Finskom, ima velik postotak zemlje pod šumama, a i to je jedna od specifičnosti koja bi se trebala uzeti u obzir u računici. Klub zelenih zastupnika u Europskom parlamentu pozdravio je postignut dogovor na najvišoj političkoj razini, ali i upozorio da se ne slaže s rješenjem po kojem je plin uvršten pod definiciju “prijelaznog”, dakle u zelenoj tranziciji prihvatljivog, izvora energije. To otvara vrata slijevanju milijardi eura iz zelenog sporazuma (Green Deal) u investicije u fosilna goriva, upozoravaju zeleni. Najavili su da će se boriti za drukčiju definiciju, koja bi isključila plin.

Povijesni dogovor

Nevladina organizacija Greenpeace još je kritičnija: – Vlade će to zasigurno nazvati povijesnim dogovorom, ali dokazi pokazuju da je to samo malo poboljšanje u smanjenju emisija koje bi Europska unija ionako, prema očekivanjima, postigla. Političari se i dalje boje udariti na velike zagađivače. Bez dodatnih mjera, novi klimatski ciljevi EU će omogućiti naftnim i plinskim kompanijama da prežive, neće dovoljno brzo promijeniti način na koji se krećemo ili proizvodimo hranu, i ostavit će one najranjivije i najmanje odgovorne u poziciji da plaćaju za svu štetu – izjavio je glasnogovornik Greenpeacea Sebastian Mang.

No, političari i dužnosnici Europske unije zadovoljni su jer i ovako usvojeni klimatski ciljevi nisu nužno izgledali politički mogućima prije godinu dana ili više, a mnoge druge države svijeta, potpisnice Pariškog sporazuma o klimi, još nisu ovako daleko odmakle u implementaciji potpisanog Pariškog sporazuma kao što je odmakla Europska unija. Stoga se u Bruxellesu i drugim glavnim gradovima nadaju da ovim potezom Europska unija može biti globalni predvodnik borbe za spas planeta od klimatskih promjena, bez obzira što organizacije poput Greenpeacea apeliraju da bi pravi globalni lideri morali činiti puno više i brže od toga.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije