Iako je u BiH gotovo ostvareno univerzalno osnovno školovanje, postotak neupisane djece u škole i dalje je u porastu. Trenutno se procjenjuje da je taj trend dosad dostigao četiri posto od ukupnog broja djece koja se trebaju upisati u školu. Podatak je ovo iz studije “Nepohađanje i napuštanje obrazovanja” koja je urađena za potrebe programa ‘YERP - Program zapošljavanja i zadržavanja mladih’. Ova studija također otkriva kako posebne probleme u stjecanju znanja imaju djeca s poteškoćama u razvoju. Isto važi, ali iz različitih razloga, i za etničke manjine koje žive na ovim prostorima. Skoro 32 posto je onih koji završe osnovnu školu (uzrast od šest do 15 godina), ali ne nastavljaju s pohađanjem srednje škole.

Značajne razlike

Osim toga, ovaj broj skriva značajne razlike između učenika iz siromašnih i bogatijih domaćinstava. Naime, 43 posto iz prve i 23 posto iz druge skupine učenika ne nastavljaju sa srednjim obrazovanjem. Ovaj raskorak još je izraženiji u visokom obrazovanju, gdje samo 9,3 posto učenika iz siromašnih obitelji pohađa fakultet, dok je postotak učenika iz bogatih obitelji tri puta veći i iznosi 27,3 posto. Zbog niskog stupnja obrazovanja, siromaštvo se zadržava iz generacije u generaciju. Iznenađujućih 31,5 posto učenika koji završe osnovnu školu ne nastavljaju pohađati srednju školu. Prema podacima studije, razlog za ovo su siromaštvo i slab uspjeh. Posebno je ugrožena romska populacija, a prema nekim podacima, samo 15 posto romske djece pohađa osnovno obrazovanje, a prema nekim istraživanjima, taj postotak je i manji. Među posebno rizične skupine spadaju i djeca s poteškoćama u razvoju, kao i djeca roditelja s niskim stupnjem obrazovanja. Stopa upisa u škole u BiH komparativno jest visoka i iznosi 94 posto školskih obveznika (mladih i djece). Kada je riječ o srednjem obrazovanju, prvenstveno se izdvajaju mladi koji su u sukobu sa zakonom i mladi iz obitelji u stanju socijalne potrebe. Svi navedeni razlozi dobiveni istraživanjem su ozbiljni problemi koje bi se trebalo pomno pratiti. Da bi se moglo raditi na rješavanju tih problema, potrebno je identificirati djecu i mlade koji spadaju u tu kategoriju, odnosno ažurnom bazom podataka i umreženošću institucija nadležnih za obrazovanje osigurati protok informacija kako bi se identificirala ova kategorija, a time i lakše djelovalo na suzbijanju problema neupisivanja i napuštanja školovanja”, jedna je od preporuka studije.

Velika udaljenost

S druge strane, ravnatelji i pedagozi navode kako su najčešći razlozi nepohađanja i napuštanja osnovne i srednje škole teško materijalno stanje u obitelji, nedostatak podrške roditelja, gubljenje volje i želje za školovanjem, te problemi sa zakonom. Njih 14 posto smatra da je udaljenost škole jedan od razloga napuštanja obrazovanja. Isto tako 2,2 posto djece iz drugih nacionalnih manjina ne pohađa školu, što je također zabrinjavajući podatak. U nešto manjem broju slučajeva navodi se i neodgovarajuće obrazovanje roditelja, zasnivanje bračne ili izvanbračne zajednice, zahtijevanje roditelja od djeteta da radi i slični problemi.

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura