Plinovod "Južna interkonekcija", koji ima strateški značaj za gospodarske tokove BiH i Hrvatske, ali i jugoistoka Europe u cjelini, te koji će osigurati prijeko potrebnu diversifikaciju izvora opskrbe, projekt je koji ima jasnu podršku Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije, piše Večernji list BiH.
Na Južnu interkonekciju gleda se kao na način snažnijeg povezivanja BiH uz zapadni blok suvremenih demokratskih država, kao i na način osnaživanja gospodarskih tokova BiH, ali i Hrvatske, a poglavito kada govorimo o novim standardima u energetici koji su došli do izražaja u svjetlu izmijenjenih geopolitičkih okolnosti.
Puna podrška
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske Davor Filipović boravio je tako u Washingtonu, gdje se sastao s brojnim visokim američkim dužnosnicima, a bio je i uvodni govornik na godišnjoj konferenciji Atlantskog vijeća posvećenoj energetskoj sigurnosti središnje i istočne Europe. Glavne teme svih sastanaka su ruska agresija na Ukrajinu, pomoć napadnutoj zemlji te transatlantska energetska suradnja. Filipović je ovom prilikom s američkom ministricom energetike Jennifer Granholm razgovarao o energetici u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu.
- I ovom prilikom ministrica Granholm izrazila je punu podršku svemu onome što radi Vlada, a to je proširenje LNG terminala na Krku, a sve kako bismo postali ključan čimbenik kada govorimo o sigurnosti opskrbe plinom ne samo Hrvatske nego i naših susjednih zemalja - dodao je, prenosi HRT. Upravo je ova izjava potvrda s koliko pozornosti SAD gleda na razvoj projekta LNG terminala na Krku, a koji će, prema svemu sudeći, biti i polazišna točka za transport plina koji će ići putem Južne interkonekcije. Razgovori u SAD-u nisu prvi takve prirode. Podsjećamo, u sklopu događaja kojim je obilježen ulazak Hrvatske u sustav Global Entry potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović posjetio je nedavno američko Ministarstvo domovinske sigurnosti, Državno tajništvo te Agenciju za suzbijanje kriminaliteta droga (DEA) u Washingtonu, a tijekom razgovora u State Departmentu bilo je riječi i o gospodarskim projektima s posebnim fokusom na Južnu interkonekciju.
Na sastanku je, kazao je Božinović za Hinu, istaknuta i nužnost nastavka energetskih projekata koji uključuju i BiH, pri čemu Hrvatska i SAD podržavaju izgradnju južne poveznice kojom bi plin preko Hrvatske dolazio na tržište BiH.
I dok se na vanjskopolitičkom planu uvelike radi na jačanju podrške ovom strateškom projektu, unutar BiH napravljeni su značajni koraci naprijed kojima se uskoro može očekivati i početak realizacije. Naime, Vijeće ministara BiH nedavno je dalo punu potporu projektu "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske". U cilju ubrzavanja svih aktivnosti Vijeće ministara BiH pozvalo je Vladu Federacije BiH da žurno predloži Parlamentu Federacije BiH zakonsko rješenje za realizaciju projekta "Južna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske." Na istoj sjednici, podsjećamo, utvrđen je i prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Republike Srbije o izgradnji plinovoda "Nova istočna interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Srbije". Kada je riječ o povezivanju s Hrvatskom, novi plinovod svakako će značiti mnogo za nekoliko lokalnih zajednica u Hercegovini, ali i središnjoj Bosni. Projekt osigurava diversifikaciju pravaca i izvora opskrbe (preko LNG terminala na otoku Krku, budućeg Jonsko-jadranskog plinovoda te ostalih dobavnih pravaca koji idu preko Republike Hrvatske) te daljnju plinofikaciju BiH, a što će rezultirati i povećanjem tranzita prirodnoga plina kroz Republiku Hrvatsku.
Tehničke karakteristike
Sam plinovod "Južna interkonekcija" bit će podijeljen na dvije glavne trase - ona kroz Hrvatsku uključuju dionicu Dugopolje - Zagvozd, ukupne dužine 52 km, te dionicu Zagvozd - Imotski - granica Hrvatske i BiH, ukupne dužine 22 km, dok s bosanskohercegovačke strane ukupna dužina trase iznosi 169 km. Navedeni plinovod ulazio bi u BiH na prostoru Posušja, a zatim bi se granao u dva pravca - prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika.
