Iako je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH uspio nakon više od dva mjeseca završiti sjednicu započetu krajem listopada, unatoč činjenici da na dnevnom redu nije bilo ni jednog zakona, strategije ili nekog za stanovnike Federacije BiH životno važnog dokumenta, nastavak sjednice obilježile su i burne rasprave koje su rezultirale neprihvaćanjem pojedinih točaka dnevnog reda, piše Večernji list BiH. Prvi povod žustroj raspravi bila su dva izvješća o radu Komisije za vrijednosne papire FBiH o radu u 2022. i financijskom planu za prošlu godinu. Izvješće o oba dokumenta zastupnicima je podnio Esad Đelilović, član Komisije. On je zastupnicima kazao kako su politički pritisci na rad Komisije za vrijednosne papire FBiH prošlost, ali i dalje radi pod pritiskom određenih interesnih skupina i njihovih medija.
Trgovina kriptovalutama
Dva pokušaja atentata na bivšeg predsjednika Komisije za vrijednosne papire FBiH Mateja Živkovića Đelilović je nazvao ranjavanjem, a na Živkovićeve optužbe kako su naručitelji atentata članovi Komisije za vrijednosne papire FBiH uzvratio je tužbom zbog klevete. - Pretprošlu godinu obilježio je nemili događaj, ranjavanje kolege Živkovića. Osudili smo taj postupak i stavili se na raspolaganje agencijama koje provode istragu - kazao je Đelilović. Na konstataciju kako je u pitanju ranjavanje, a ne pokušaj ubojstva reagirali su neki od hrvatskih zastupnika. - Na jednog od članova Komisije za vrijednosne papire FBiH dva je puta izvršen atentat. Komisijom bi se trebale pozabaviti druge institucije i tu je netko zaslužio debeo broj godina zatvora - kazao je zastupnik HSS-a BiH Mario Karamatić. Kritike na rad Komisije za vrijednosne papire FBiH odnosile su se i na loše tržište kapitala te činjenicu da građanima Federacije BiH nije omogućeno trgovati kriptovalutama. - Moj poznanik koji je trgovao kriptovalutama nije mogao platiti porez u Federaciji BiH ni podići zarađeni novac u bilo kojoj banci. Bio je prisiljen otići u Hrvatsku i sve završiti u roku od pola sata - kazao je Karamatić. Manjak investicija posljedica je izgubljenog povjerenja u Komisiju kao regulator tržišta kapitala u Federaciji BiH, a ni zakonska rješenja po kojima radi nisu u skladu s potrebama tržišta dionica i kapitala, što u značajnoj mjeri usporava investicije, čulo se tijekom rasprave u federalnom Parlamentu. Izvješća koja se odnose na rad Komisije za vrijednosne papire FBiH nisu dobila podršku zastupnika, kao ni zaključci po kojima je o stanju u KVP trebala biti održana posebna tematska sjednica Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH, inicirana izmjena zakonske legislative u Federaciji o tržištu kapitala i Komisiji za vrijednosne papire, kao i zakonsko uređenje trgovine kriptovalutama.
Burno oko rezolucije
Nakon izvješća o radu Komisije za vrijednosne papire FBiH burnu rasprava izazvala je i rezolucija o pružanju pomoći civilnom stanovništvu Gaze čiji su predlagatelji klubovi zastupnika Naše stranke, SDP-a BiH, Naroda i pravde, Pomaka, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. te PDA. Rezolucija je povučena s dnevnog reda nakon pokušaja zastupnika oporbenog DF-a da se u dokument uvrsti termin “genocid”. - Od stranaka “trojke” zahtijevam da se u tekst doda kvalifikacija “genocid”, a ne prekomjerna uporaba sile. U tekstu u kakvom je predložena rezolucija kao da je pisana u dogovoru s izraelskim predsjednikom - kazao je zastupnik DF-a Mahir Mešalić. Zastupniku HRS-a Slavenu Ragužu zasmetalo je pak što se Hamas u tekstu rezolucije naziva militantnom skupinom, a ne terorističkom organizacijom. - I prema bezbroj europskih izvješća i prema izvješćima UN-a, Hamas nije nikakva militantna skupina, nego teroristička organizacija. U rezoluciji stoji da je to militantna skupina. Tamo se isključivo govori o komunikaciji s palestinskim vlastima. Svi znamo tko su u ovom trenutku i na koji način su došle civilne vlasti. To je taj isti Hamas. I ja da komuniciram s tim ljudima koji su sudjelovali u zločinima nad hrvatskim narodom u središnjoj Bosni, ne pada mi na pamet - kazao je Raguž tijekom burne rasprave koja je rezultirala povlačenjem rezolucije s dnevnog reda, dokazujući još jednom da je biranje strana u ratu na Bliskom istoku štetno za BiH.
