Sa izvozom koji je u 2017. bio za oko 23.000 tona veći od uvoza, mljekarska industrija BiH zabilježila je rekordan suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni i na jedan kg uvoza izvezeno je 1,5 kg mliječnih proizvoda, priopćenoje danas iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Međutim, navode da je struktura razmjene nepovoljna, jer izvozimo mlijeko i pavlaku, a uvozimo maslac i sir, pa tako u konačnici bilježimo deficit od 66,5 milijuna KM.
Po analizama Vanjskotrgovinske komore BiH i USAID/Sweden FARMA II projekta, u 2017. izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda dostigao je 76 milijuna KM, što je za 12 posto (8,2 milijuna KM) više u odnosu na prethodnu godinu. Ipak, istovremeno je u sličnom iznosu porastao i uvoz i sada iznosi oko 142 milijuna KM, tako da deficit ostaje nepromijenjen.
Većina izvoza u 2017. odnosi se na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i pavlaka 78 posto). Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i surutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, sir devet posto, a maslac i mliječni namazi dva posto. U strukturi uvoza dominira sir sa 52 posto, zatim slijede mlijeko i pavlaka sa 20 posto, jogurt i kefir sa 18 posto, te maslac i namazi sa 10 posto.
Crna Gora je sa 24 milijunaKM izvoza i dalje prvo bh. izvozno tržište, a Hrvatska je zahvaljujući rastu izvoza od 200 posto u odnosu na 2016. i izvozom od 16 milijuna KM sada drugo najvažnije tržište. Ostatak izvoza realiziran je u Makedoniju, Kosovo i Srbiju. Najviše uvozimo sa EU tržišta (Njemačka, Hrvatska, Slovenija), te iz Srbije.
Iako su proizvođači sira u BiH u 2017. zabilježili znatno povećanje izvoza (rast od 33 posto) i to najviše na tržište Hrvatske, Crne Gore i Srbije, još uvijek uvozimo gotovo 11 puta više sira nego što izvozimo (izvoz 6,8 milijuna KM, uvoz 73,5 milijuna KM). Detaljnije analize pokazuju da naviše uvozimo sir edamer (26,6 milijuna KM, 4.162 tone) po prosječnoj cijeni od 6,39 KM, te uz minimalnu cijenu od 4,89 KM.
Zabrinjava i podatak da smo uvezli i više od 1.200 tona svježeg sira u vrijednosti gotovo sedam milijuna KM, te uz minimalnu zabilježenu uvoznu cijenu od 1,61 KM.
- Cijene uvoznog sira često su tako niske da dovode u pitanje njegov kvalitet, te bi potrošači više šanse trebali dati domaćim sirevima, koji kontinuirano osvajaju nagrade na međunarodnim takmičenjima. Podsjećamo da su na nedavnom Balkanskom festivalu sira u Beogradu zlatnu i srebrnu medalju uzeli sirevi iz BiH - kaže se u priopćenju iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
