Koliko BiH rapidno nestaje, pokazuju statistike i istraživanja. Djece se sve manje rađa, a zemlju je napustilo više od pola milijuna stanovnika. Iseljava se s prostora cijele BiH, piše Večernji list BiH.
Unatoč određenim demografskim mjerama koje su u posljednje vrijeme zaživjele na području FBiH, ovaj bh. entitet i dalje se suočava s rapidnim gubitkom stanovništva.
Predviđanja
Osim iseljavanja, najveći problem predstavlja negativan prirodni prirast koji je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, zabilježen i u svibnju. Naime, broj stanovnika u svibnju u FBiH smanjio se za više od 400. Analitičari upozoravaju da BiH očekuje demografski kolaps, a u istraživanju koje je provela Europska komisija stoji da će do 2060. broj stanovnika BiH pasti na 1,7 milijuna te da će se broj osoba od 65 godina i više povećati s 15,7 na 45,1%. Udio mladih smanjit će se s oko 21 na 13%. BiH će, ako je suditi prema izvješću UN-a, za 50 godina imati više od milijun stanovnika manje te se predviđa da će tada u njoj živjeti tek oko 2,231.000 ljudi. Ako se ovako nastavi, bit ćemo društvo s malim brojem stanovnika između 20 do 40 godina. BiH napuštaju stručnjaci i odlaze u zemlje EU-a u potrazi za boljim uvjetima i primanjima, što se već osjeti u pojedinim oblastima. Zanimljive podatke iznio je Državni zavod za statistiku Hrvatske, prema kojima se 2022. u RH uselilo 11.685 stanovnika više nego što ih se odselilo iz zemlje, s tim da useljenici dolaze najčešće iz Ukrajine i BiH. U 2022. u RH iz inozemstva su se doselile 57.972 osobe, a u inozemstvo se odselilo 46.287 osoba. Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku, 19,3% njih doselilo se iz Ukrajine, a 14,6% osoba doselilo se iz BiH. Za razliku od Hrvatske, BiH baš i nije poželjna destinacija za strane radnike. Istina, u posljednje vrijeme ih ima, ali zanemarivo mali broj.
Bolji standard
Suad Ećo iz Udruge poslodavaca FBiH za N1 je rekao kako je nedostatak radne snage u BiH prouzročen, prije svega, odlaskom radno sposobnog stanovništva u zemlje regije, poput Hrvatske, ali i Austrije i Njemačke, koja je liberalizirala svoje tržište rada, ali i zbog boljeg standarda, uvjeta života i plaće. - Trebamo raditi na boljim uvjetima rada, standarda života i povećanju plaća. Nedostaje stručnih zanimanja, obrazovna politika ne prati tržište rada. Veliki je broj nezaposlenih, a poslodavci imaju problem kako pronaći radnu snagu. Postoji problem između nezaposlenih i poslodavca kako bi se podmirio nedostatak. Mislim da će se taj trend nastaviti, u idućih pet godina nedostajat će 150.000 radnika. Hoćemo li uspjeti riješiti problem putem aktivnih mjera zapošljavanja i reformi tržišta rada ili ćemo morati liberalizirati tržište rada i prepustiti ta radna mjesta nekima kojima je BiH Zapad – zašto ne? Hvala Bogu pa smo došli u poziciju da građanin BiH može birati gdje će raditi i u kojoj zemlji. Migracija je bila uvijek prisutna, ali moramo voditi računa da poslodavci mogu što lakše doći do zaposlenika u cilju razvoja ekonomije i države. U nekim situacijama krivnja se prebacuje na poslodavca pa određenim institucijama bude drago što ljudi odlaze. Ako se nastavi ovako i ostanemo bez radnika, što će biti s umirovljenicima?
Tko će puniti proračun? Što će biti s upisom djece ako bude nedostajalo djece za škole, što će biti sa studentima? To je lanac koji bi se otvorio i treba raditi, prvenstveno na tome da zadržimo građane u svojim državama. Ne mogu poslodavci sami utjecati na mjere zapošljavanja, na ono na što se žale zbog čega napuštaju zemlju – sigurnost, zdravstvo, obrazovanje, ozračje koja se stvara, pogotovo posljednjih godina, i to najviše tjera ljude iz država - kazao je Ećo. •
