Ministri vanjskih poslova NATO-a nastojali su u srijedu uvjeriti zemlje u susjedstvu Rusije za koje strahuju da bi ih Rusija mogla destabilizirati dok se sukob u Ukrajini odugovlači, smanjujući opskrbu energijom i podižući cijene.
Fokus drugog dana sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a bio je na regiji Zapadnog Balkana, posebno na Bosni i Hercegovini, te na dvije bivše sovjetske republike, Moldaviji i Gruziji, koje obje imaju otcjepljene regije koje su okupirale ruske trupe.
- Poruka je jasna a to je da su svi saveznici u NATO-u svjesni da Rusija također želi preuzeti kontrolu nad zapadnim Balkanom, a mi trebamo - praktičnom, isporučivom podrškom pomoći ovim zemljama da prežive - rekao je estonski ministar vanjskih poslova Urmas Reinsalu za Reuters po završetku dvodnevnog sastanka NATO-a u Bukureštu.
- Ali naravno, centralna točka gravitacije za ove nacije, za Moldaviju, za Gruziju, je naravno ishod ovog rata. Ovo je od egzistencijalne važnosti za njihov teritorijalni integritet, njihovo pravo u budućnosti da biraju svoj put života - dodao je.
Saveznici NATO-a obećali su u srijedu pomoći Moldaviji, Gruziji i Bosni i Hercegovini dok se suočavaju s pritiskom Rusije, rekli su generalni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg i ministri, prenosi Reuters.
- Ako postoji jedna lekcija iz Ukrajine, to je da ih sada moramo podržati. Na različite su načine pogođeni ruskim utjecajem, ali bolje je podržati ih sada nego vidjeti razvoj događaja koji ide u potpuno pogrešnom smjeru kao što smo vidjeli s invazijom na Ukrajinu ranije ove godine - rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
Međutim, generalni tajnik NATO-a je pružio malo detalja o tome kakav će oblik ta podrška imati.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina rekao je da je jedna od najvažnijih stvari da se može oduprijeti pokušajima ruskog uplitanja i utjecaja završiti formiranje vlasti nakon izbora.
Bosna i Hercegovina prolazi kroz svoju najgoru političku krizu od kraja rata 1990-ih, s bosanskim Srbima koji blokiraju državne institucije kao dio svojih dugogodišnjih nastojanja da se otcijepe, ohrabreni barem prešutnom podrškom Rusije.
Europski čelnici zabrinuti su da će te zemlje na južnim i istočnim krajevima kontinenta izgubiti strpljenje čekajući članstvo u Europskoj uniji i NATO-u, ostavljajući ih otvorenima za nestabilnost i ruske i kineske napore da steknu utjecaj.
Moldavija, koja se nalazi između Ukrajine i Rumunjske, prošlog je tjedna upozorila svoje građane da se pripreme za oštru zimu jer se suočava s "akutnom" energetskom krizom koja bi mogla izazvati nezadovoljstvo naroda.
Također se suočava s neriješenim separatističkim sukobom već 30 godina. Kontingent ruskih mirovnih snaga smješten je u Pridnjestrovlju gdje se uglavnom govori ruski jezik i koje graniči s jugozapadnom Ukrajinom.
U Gruziji separatisti koje podržava Rusija kontroliraju dvije otcijepljene regije - Abhaziju i Južnu Osetiju. Godine 2008. Rusija je izvršila invaziju na Gruziju kako bi zaštitila separatiste od, kako je rekla, prijetnje gruzijske vlade.
Stoltenberg je rekao da su deseci NATO stručnjaka u Gruziji i da su saveznici preuzeli nove obveze za daljnju podršku.
- Stabilnost na zapadnom Balkanu važna je za mir - rekao je talijanski ministar vanjskih poslova Antonio Tajani. Moramo zaustaviti Ruse na zapadnom Balkanu, trebamo više Europe. Čelnici EU održat će sljedećeg tjedna u Tirani samit s čelnicima Zapadnog Balkana.
