Šest zemalja zapadnog Balkana suočava se s novim ekonomskim izazovima usprkos neočekivano snažnom oporavku od recesije izazvane pandemijom Covida-19, navedeno je u najnovijem Redovnom ekonomskom izvješću za zapadni Balkan.
Ekonomija Bosne i Hercegovine se snažno oporavila u 2021. godini nakon ekonomske krize izazvane pandemijom, sa procijenjenim rastom od 7,1 procenta. Rast realnog BDP-a je vođen naglim skokom izvoza i snažnim rastom privatne potrošnje.
Međutim, očekuje se usporavanje rasta ekonomske aktivnosti u 2022. godini na 2,7 procenta, kako rat u Ukrajini bude utjecao na trgovinsku razmjenu i dodatno povećao cijene energije i hrane.
- Neizvjesnost i utjecaji rata u Ukrajini pojačavaju potrebu da vlasti u Bosni i Hercegovini ubrzaju strukturne reforme i vode obazrivu fiskalnu politiku kako bi ublažili povećane rizike, uz istovremeno nastojanje da kreiraju ekonomske prilike za svoje građane i postignu otporan oporavak nakon pandemije Covida-19 - kazao je šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru Christopher Sheldon.
Rast BDP-a u ovoj regiji dostigao je stopu od 7,4 procenta u 2021. godine, nakon pada od 3,2 procenta u 2020. godini. Ovaj povratak na putanju rasta bio je praćen otvaranjem velikog broja novih radnih mjesta, a potražnja za radnom snagom doprinijela je smanjenju siromaštva u svih šest zemalja zapadnog Balkana.
Stopa zaposlenosti na zapadnom Balkanu porasla je u 2021. godini na povijesno najviši nivo od 45,8 procenata, prvenstveno vođena oporavkom zaposlenosti u Srbiji i na Kosovu.
Glavni pokretač rasta bio je izuzetno snažan oporavak potrošnje, čemu su doprinijeli fiskalni poticaji, oslobađanje potisnute potražnje i ublažavanjem ograničenja kretanja i putovanja.
Međutim, post-pandemijski oporavak prekinut je početkom rata u Ukrajini, čije se posljedice osjećaju širom regije. Prema sadašnjim projekcijama, u 2022. godini stopa rasta na zapadnom Balkanu iznosit će 3,1 procenta.
- Usprkos snažnom oporavku od pandemije, zapadni Balkan se sada suočava s novim izazovima čiji utjecaj dodatno otežava rat u Ukrajini, a među njima su rast cijena energije i hrane, visoka inflacija i usporavanje trgovinske razmjene i investicija - kazala je direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan Linda Van Gelder.
Napomenula je da će zemljama zapadnog Balkana biti potrebna pažljivo promišljena podrška u vidu javnih politika koje će im omogućiti da nađu izlaz iz ovih kriza i zaštite značajne rezultate ostvarene tijekom 2021. godine, između ostalog i na polju smanjenja siromaštva.
Ekonomskim izgledima ove regije prijete ozbiljni negativni rizici. Širenje sukoba ili dugotrajan rat u Ukrajini mogli bi dodatno otežati globalnu trgovinu i dovesti do rasta cijena energije i hrane. Rizici refinanciranja mogu se javiti ukoliko se nastavi trend nepovoljnih uvjeta na inozemnim financijskim tržištima.
Održivost javnog duga može postati razlog za brigu ako se već ograničeni fiskalni prostor dodatno suzi uslijed odgovora javnih politika na više cijene energije i hrane uz povećanje troškova refinanciranja, navodi se u izvješću.
- U takvom okruženju, zemlje moraju usmjeriti javne politike na izgradnju otpornosti i provođenje strukturnih reformi u cilju podrške rastu i prevazilaženja kriza - naglasila je viša ekonomistica Svjetske banke i jedna od autorica izvješća Sanja Madžarević-Šujster.
Podvukla je da će, s ograničenim fiskalnim prostorom, zemlje morati pažljivo izvagati troškove i koristi od preuzimanja novih financijskih obveza u cilju odgovora na više cijene energenata i hrane, pri čemu bi kao prioritet trebalo postaviti potrebe najosjetljivijih kućanstava.
U kontekstu energetske krize u Europi, u izvješću se predstavlja i procjena osjetljivosti zemalja zapadnog Balkana na udare izazvane rastom cijena energije, mjera koje države usvajaju radi ublažavanja njihovog utjecaja i mogućih efekata krize na buduću zelenu energetsku tranziciju.
U izvješću se navodi da na zapadnom Balkanu ne može biti održivog rasta bez strukturnih reformi u cilju podizanja produktivnosti, jačanja konkurentnosti, ulaganja u ljudski kapital i unaprjeđenja upravljanja.
U ovom neizvjesnom okruženju, ekonomski rast podstaknule bi mjere za smanjenje regulatornih troškova za privredu, povećanje tržišne konkurencije, podrške udjelu svih građana na tržištu rada i jačanje neovisnosti javnih institucija.
