Nagla promjena vremena u posljednjem razdoblju šok je za organizam i loše utječe na raspoloženje ljudi. Brojni imaju različite zdravstvene probleme. Donose ih kiša, nagli prelazak iz kratkih rukava u duge, onda ponovno naglo zatopljenje, pa zahladnjenje... Govori se kako prije ovako nije bilo, piše Večernji list BiH.
Gledajući podatke iz ranijih godina koje je dostavio Federalni hidrometeorološki zavod, prevelikih odstupanja nema kad je u pitanju prosječna količina oborina u bosanskohercegovačkim općinama i gradovima, ali je zato maksimalna dnevna količina itekako rasla pa zato u jednom danu padnu značajne količine oborina.
Rekorder bio Široki Brijeg
Primjerice, prosječna količina oborina u Sarajevu od 1961. do 1990. godine iznosila je 932 litre po četvornom metru, u istom razdoblju u Mostaru pale su 1522 litre.
U razdoblju od 2001. do 2015., u Sarajevu je palo 969 litara po četvornom metru, a u Mostaru 1514 litara, što pokazuje da je u Sarajevu palo više kiše u 15 godina novog tisućljeća, a u Mostaru neznatno manje u odnosu na razdoblje od 1961. do 1990. Od gradova i općina za koje nismo dobili novije podatke, već samo one od 1961. do 1990., najviše oborina palo je u Širokom Brijegu, čak 1660 litara po četvornom metru, zatim u Grudama - 1562 litre po četvornom metru, i naposljetku u Posušju. Kad se gleda srednji broj dana od 1961. do 1990., u Sarajevu su bila 114,2 s dnevnim količinama oborina, dok je u Mostaru srednji broj dana u istom razdoblju iznosio 106,4, u usporedbi s novijim podacima od 2001. do 2015. kad je u Sarajevu srednji broj dana s dnevnim količinama oborina iznosio 113,9, a u Mostaru 103 dana.
No, ono što se značajno povećalo i na što se upozorava su maksimalne dnevne količine oborina u litrama po četvornom metru.
Tako je u Sarajevu od 1961. do 1990. maksimalna dnevna količina oborina iznosila 93,2 litre po četvornom metru, a u Mostaru 114,2. A od 2001. do 2015. godine u Sarajevu je maksimalna količina oborina iznosila čak 118,5 litara po četvornom metru, a u Mostaru 127 litara, što je izuzetan rast i rušenje rekorda.
Srednji broj vedrih dana
Od ostalih podataka vezanih samo za razdoblje od 1961. do 1990., u Sarajevu je srednji broj vedrih dana iznosio 61,3, u Mostaru 91,7, dok je u Širokom Brijegu takvih dana bilo 140,4.
Kad se pogleda srednji broj oblačnih dana, u Sarajevu ih je bilo 125,5, u Mostaru 97,3, a najviše ih je bilo u Bihaću, 139,3, te u Travniku 132,9. Uspoređujući srednji broj dana s grmljavinom, od 1961. do 1990. u Sarajevu je bio 34,1 takav dan, a u Mostaru 57,2 dana. U razdoblju od 2001. do 2015. u Sarajevu je bilo 37,6 takvih dana, a u Mostaru 48.
Vrijeme u pojedinim segmentima pokazuje odstupanja, ali ipak se ne radi o drastičnim promjenama kako se ponekad prikazuje, potvrđuju podaci iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.•
