Iako su potrošeni milijuni maraka proračunskog novca na informatizaciju institucija vlasti BiH, iako se godinama pričalo o stvaranju elektroničkih vlada, bh. vlasti imaju najlošiji rejting po pitanju objave informacija na svojim službenim internet stranicama. Prema UN-ovom indeksu e-vlade za 2014. godinu, BiH je na 97. mjestu od 193 zemlje i posljednja je među zemljama s prostora bivše Jugoslavije. U dokumentu "Javne institucije i internet: politike i prakse u BiH", koji je objavila Analitika ba., Slovenija se po istom istraživanju nalazi na 41., Crna Gora na 45., a Hrvatska na 47. mjestu. I Ured za reviziju ističe kako institucije BiH preko svojih službenih web stranica ne osiguravaju uspješnu komunikaciju s građanima te na takav način ne stvaraju povjerenje građana, ne potiču aktivno sudjelovanje javnosti u postupku donošenja odluka, a pogotovu informacija koje se tiču obavljanja javnih dužnosti što je neizostavan dio otvorene i transparentne vlasti. U institucijama BiH prisutno je različito tumačenje minimuma informacija čije objavljivanje se zakonom zahtijeva, piše Večernji list BiH.
Također, nije definiran standard kvalitete objavljenih informacija, kao ni minimalna jednoobraznost izgleda i sadržaja službenih web stranica, po kojoj bi institucije BiH bile prepoznatljive.
"Ovome doprinosi i nepostojanje pravila i pisanih procedura koje je trebalo donijeti Vijeće ministara BiH. Institucije BiH nisu uspostavile redovitu praksu provođenja anketa o zadovoljstvu korisnika službenih web stranica i prikupljanje korisnih prijedloga za poboljšanje. U tom smislu, neprimjeren pravni okvir i nedostatne javne politike doprinose tome da su prakse web prisutnosti javnih institucija u BiH vrlo neujednačene i da u mnogo čemu zaostaju za susjedima i drugim državama na ovom planu", stoji u izvješću revizije.
Rezultati istraživanja koje je 2014. godine provela Analitika na uzorku od 66 web stranica javnih institucija na državnoj razini u BiH pokazuju da javne institucije uglavnom ne slijede međunarodne prakse i standarde u objavljivanju informacija od javnog značaja na svojim službenim stranicama. Osim toga, netransparentnost u pogledu informacija o proračunu, operativnih informacija i dijelom informacija o organizacijskoj strukturi institucija na zabrinjavajućoj je razini. Istraživanje koje su proveli Centri civilnih inicijativa (CCI) na uzorku od 13 web stranica vlada i 13 web stranica parlamenata/skupština dovelo je do zaključka da postoje značajne razlike u postignutom stupnju razvoja analiziranih web stranica. Rezultati pokazuju da samo tri vlade, Vlada Republike Srpske, Vlada Posavske županije i Vlada Zeničko-dobojske županije, svojim poslovnicima o radu predviđaju objavljivanje podataka o svom djelovanju na službenim web stranicama.
Spomenimo da je Europska komisija još 2007. i 2008. godine blizu četiri milijuna maraka donirala na pilot projekt stvaranja elektroničke ili tzv. e-Vlade u Vijeću ministara BiH. To je, kako je tada kazano, trebao biti prvi korak u ukupnoj reformi javne uprave BiH. Projekt je trebao uvesti pilot sustav e-Vlade u Vijeću Ministara BiH kao uvod u opsežnije aktivnosti e-Vlade. *
