Sedamnaest godina nakon što je u svibnju 1999. godine započeo proces stabilizacije i pridruživanja (SSP) koji je nudio jasnu mogućnost integracije za BiH i ostalih pet zemalja regije zapadnog Balkana u Europsku uniju, BiH danas podnosi vjerodostojan zahtjev za članstvo u EU.
Ključni događaji koji su prethodili podnošenju zahtjeva počinju još 1997. godine, kada je Vijeće ministara EU postavilo političke i ekonomske uvjete za razvoj bilateralnih odnosa, piše Večernji list BiH.
Dokumenti, odluke, propisi...
Tada je BiH pružena mogućnost korištenja autonomnih trgovinskih povlastica. Godinu dana nakon toga, uspostavljena je EU/BiH Konzultativna radna skupina koja osigurava tehničku i stručnu pomoć u području administracije, regulatornog okvira i politike. Zatim je u svibnju 1999. Europska komisija, nastojeći pronaći odgovarajuću dugoročnu vanjskopolitičku strategiju za razvijanje političkih, ekonomskih i institucionalnih odnosa s državama jugoistočne Europe, pokrenula proces stabilizacije i pridruživanja kojim je definirana politika EU prema zemljama zapadnog Balkana (BiH, Albaniji, Crnoj Gori, Hrvatskoj, Makedoniji, Srbiji i Kosovu). Ovom strategijom se produbljuje i nadopunjuje dotadašnja politika prema tom dijelu Europe. U lipnju iste godine pokrenute su aktivnosti Pakta stabilnosti za jugoistočnu Europu, kojem je strateški cilj stabilizacija u ovom dijelu Europe preko približavanja zemalja regije euroatlantskim integracijama te jačanja regionalne suradnje. U ožujku 2000. godine objavljena je Mapa puta EU (Road Map). Ovaj dokument je definirao 18 ključnih uvjeta koje BiH treba ispuniti da bi se pristupilo izradi studije izvedivosti za otpočinjanje pregovora o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Također, 2000. uveden je bescarinski pristup proizvoda iz BiH unutarnjem tržištu EU (Autonomus Trade Measure - ATM). U prosincu iste godine, Vijeće Europske unije je usvojilo Uredbu 2666/2000 o programu pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju - CARDS. Bio je to program tehničke pomoći EU za obnovu, razvoj i stabilizaciju namijenjen BiH, Albaniji, Hrvatskoj, Makedoniji i Saveznoj Republici Jugoslaviji (Srbija i Crna Gora).
U ožujku 2003. BiH počinje rad na studiji izvedivosti. Europska komisija uručila je Vijeću ministara BiH upitnik od 346 pitanja, koja su pokrivala oblast ekonomskog i političkog uređenja BiH te ostalih oblasti relevantnih za zaključivanje SSP-a. Sedam mjeseci nakon toga, Europska komisija je usvojila ocjenu studije izvedivosti. Studija izvedivosti identificirala je 16 prioritetnih oblasti u kojima bi suštinski reformski napredak bio osnova Europskoj komisiji preporučiti Vijeću EU otvaranje pregovora s BiH o SSP-u.
Novi pristup i prilika
U ožujku 2004. godine Vijeće EU je usvojilo prvo Europsko partnerstvo s BiH, a u studenom 2005. u Sarajevu pregovori o SSP-u službeno su pokrenuti. Dvije godine nakon toga, u siječnju 2006., održan je Prvi plenarni krug pregovora o SSP-u između EU i BiH, kao i Prvi plenarni sastanak praćenja procesa reformi, a Vijeće EU usvaja i drugo Europsko partnerstvo s BiH. U studenom 2007. okončani su tehnički pregovori o SSP-u, a mjesec dana kasnije, 4. prosinca, sporazum je parafiran. Jedan od ključnih događaja za BiH bilo je potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU, koje je upriličeno 16. lipnja 2008. godine u Luksemburgu. Potpisivanjem tog sporazuma prvi put je uspostavljen formalni ugovorni odnos između BiH i EU. SSP je preferencijalni sporazum koji je trebao doprinijeti ekonomskoj i političkoj stabilizaciji BiH te uspostavi bliskih i dugoročnih veza ugovornih strana. U srpnju iste godine, na snagu stupa privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima, dok je u studenome održan prvi sastanak Privremenog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kao najvišeg tijela u okviru procesa stabilizacije i pridruživanja čiji je osnovni zadatak praćenje ispunjavanja obveza određenih privremenim sporazumom.
U lipnju 2012. održan je prvi sastanak dijaloga na visokoj razini o procesu pristupanja BiH, kada je uručena Mapa puta za zahtjev za članstvo BiH u EU, dok je drugi sastanak održan u studenom iste godine. EU je prepoznao napore i napredak koji je BiH ostvarila te je u travnju 2015. Vijeće EU predložilo stupanje na snagu SSP-a od 1. lipnja 2015. godine. Proces stabilizacije i pridruživanja pokazao se kao djelotvoran politički okvir za djelovanje EU na zapadnom Balkanu.
U BiH, ovaj proces, osnažen novim pristupom EU, i dalje ostaje okvir za provođenje programa reformi na putu do budućeg pristupanja EU. Shodno intenziviranom procesu europskih integracija, na sjednici 23. srpnja prošle godine,
Predsjedništvo BiH usvojilo je Master plan procesa integriranja BiH u EU. Predsjedništvo je konstatiralo kako usvojeni Master plan predstavlja sadržajni i vremenski osnovni okvir za daljnje aktivnosti u vezi s procesom integracije BiH u EU. Konačno, 1. lipnja 2015. godine, SSP između EU i BiH stupa na snagu. Nekoliko mjeseci kasnije, Vijeće ministara BiH je usvojilo i Akcijski plan za provedbu Reformske agende na razini Vijeća ministara BiH.
Idući korak u procesu pristupanja za BiH je podnošenje zahtjeva za članstvo u EU kako bi stekla status zemlje kandidatkinje, a, kako je najavljeno, za dostizanje tog cilja bit će potrebno mnogo rada zbog čega su dužnosnici BiH izrazili nadu da će EU ubrzo odgovoriti na zahtjev BiH za članstvo.
